FELJTON - KADIĆI NISU DRŽALI DO VLASTI SA CETINJA: Kadićisu bili zadrti plemenici i nisu imali bliske veze sa vladikama i Crnogorcima

LjUDI su najčešće ono što je u stvari njihovo djelo.Zapravo, samo je onaj živio čije djelo i nakon smrti živi., kaže jedna stara poslovica.

ФЕЉТОН - КАДИЋИ НИСУ ДРЖАЛИ ДО ВЛАСТИ СА ЦЕТИЊА: Кадићису били задрти племеници и нису имали блиске везе са владикама и Црногорцима

Knjaz deli pravdu, Foto Slika M. Volneja iz knjige "Kadići od Bovana do naših dana"

To su dobro znali i  preci današnjih  Kadića. Stoga i nije slučajno što Andrija Dragov Kadić nije mogao da oprosti onu pošalicu o daru vladike Rada Manojlu Pešiću, velikom junaku svoga vremena. Pred Božić 1835. ode  on sa bratom Zekom i  ubi Mirčetu i brata mu Tiodora. Pešići na to odgovore i za osvetu ubiju dva Kadića sa Bovana.Perjanici vladičini, međutim, uspiju da uhvate braću Kadiće,zatvore ih u tamnicu Guvernaduricu i po Njegoševom naređenju, nakon strašnog mučenja i zlostavljanja, ubiju.

To je razgnjevilo Kadiće koji ni do tada nijesu mnogo držali do vlasti na Cetinju, niti su plaćali porez. Izmaknuti na sam  kraj Bjelopavlićke ravnice organizovali su presretanje turskih karavana, otimali tovare, a plijen najčešće ostavljali za sebe, ili dijelili sa ostalim bratstvenicima  iz ogranka Milekovića .Tako je bilo i u doba svetog Petra,velikim dijelomi u Njegoševo vrijeme , pa sve do dolaska knjaza Danila na vlast.

Za njih se govorilo da su najjače  bratstvo u plemenu. Petar Šobajić navodi da su mah počeli gubiti  od kraja 18. vijeka kad su Bjelopavlići  zajedno sa Piperima ušli u sastav Crne Gore.

„BILI su zadrti plemenici i nisu hteli imati nikakve veze sa vladikama i Crnogorcima, njima su uvek nasuprot stajali. To ih je i slomilo, a ojačalo njihove protivnike Boškoviće, koji su baš usled veze sa Crnogorcima sve više jačali. Sve dok su bili u plemenu kažu da su imali moći i Milekovići , kako su na šire zvali Kadiće, Šaranoviće, Pavličiće i Peleviće po nekom Mileku od kojeg vode poreklo. Ako nisu bili jači, a ono  su se jednačili po snazi sa Kaluđerovićima.

Petar Šobajić, koji je ovo zabilježio,navodi  da je nadgornjavanje Kadića i Boškovića trajalo sve do ubistva knjaza Danila i istrage Kadića.

INAČE, mladi knjaz nije trpio neposlušnost, pa je počeo da disciplinuje brdska plemena, u prvom redu Kuče, Pipere i Bjelopavliće, o čemu svjedoče njegove krvave  pohare, ubistva  plemenskih prvaka i nedužnog stanovništva, otimanje i uništavanje imovine  i druga nepočinstva za vrijeme njegove vladavine.

Ne ma­nje od nje­go­vog ap­so­lu­ti­zma i bez­du­šno­sti,nakon ukidanja Opštenarodnog zbora, kao najdemokratskijeg oblika  učešća naroda u vlasti u protekla skoro četiri vijeka, nje­go­ve sa­mo­vla­snič­ke ti­ra­ni­je i pre­vr­tlji­vo­sti, nje­go­vog ne­mi­lo­sr­đa i ne­po­pra­vlji­ve pa­ko­sti, ugled knja­za Da­ni­la je kr­njio, a mr­žnju ve­ći­ne na­ro­da iza­zi­vao nje­gov brat, voj­vo­da      Mir­ko, ko­ji je bio, ako ne u sva­koj pri­li­ci ini­ci­ja­tor i pod­stre­kač, a ono sva­ka­ko najpouzda­ni­ji iz­vr­ši­lac knja­že­ve vo­lje i vla­sti. U svim naj­tra­gič­ni­jim i naj­kr­va­vi­jim po­du­hva­ti­ma i od­lu­ka­ma, ne­iz­o­stav­no se ja­vlja nje­go­vo ime, go­to­vo bez iz­u­ze­ta­ka u glav­noj ulo­zi.

Ugled mu je,međutim,  na­ro­či­to po­ras­tao 1852. go­di­ne, po­zna­ti­je kao Omer-pa­ši­na go­di­na, od­no­sno na­kon ve­li­kih uspje­ha u bor­ba­ma sa Tur­ci­ma. Ipak, su­jet­ni, mla­di go­spo­dar Cr­ne Go­re, pr­vi ko­ji je ski­nuo vla­di­čan­sku man­ti­ju i pro­gla­sio se svetovnimvladarom, i da­lje je stre­pio za svoj po­lo­žaj i na­sto­jao da u ko­ri­je­nu sa­si­je­če sva­ku pomi­sao Pera To­mo­va i nje­go­vih pri­sta­li­ca da ga iz­ba­ce iz se­dla. U tim ob­ra­ču­ni­ma je poka­zao izuzet­nu oho­lost, upor­nost i ne­mi­lo­sr­đe. O to­me mo­žda naj­bo­lje go­vo­ri je­dan grozni primjer iz Bjelopavlića, slu­čaj ko­ji se zbio na po­čet­ku vla­da­vi­ne knja­za Da­ni­la, koji je zabilježio Budo Simonović. Ri­ječ je o tra­ge­di­ji bje­lo­pa­vlić­kog ple­men­skog kapeta­na Steva­na Điknića, odno­sno Ste­va­na Đik­ni­na, ka­ko je bio po­znat u na­ro­du.

Ste­van je bio po­smr­če. Otac mu La­zar po­gi­nuo 1780. go­di­ne na Mo­ra­či u bo­ju sa Tur­ci­ma i si­na mu, ka­ko je to ta­da bio obi­čaj, zva­li Ste­van Đik­nin, tim vi­še što je Đik­na iz­gle­da bi­la čo­vjek-že­na, do­bra i od do­br­o­ga da ni­je bi­lo sra­mo­ta da joj se sin po njoj ka­zu­je.

I Ste­van sta­sao u do­br­og čo­vje­ka i ju­na­ka ko­ji je ste­kao ka­pe­tan­ski čin na sa­blji i pu­šci ta­ko da ga je i Nje­goš opje­vao u „Ogle­da­lu srp­skom“.

Ste­va­nu se, me­đu­tim, ni­je do­pa­dao Ze­ko Ma­li i ni­je to ni krio – otvo­re­no je go­vo­rio i prven­stvo da­vao Pe­ru To­mo­vu. Knjaz ni­je ta­kve tr­pio i br­zo je smi­slio ka­ko da mu se   osve­ti, da opa­me­ti i nje­ga i dru­ge.

Dva Ste­va­no­va si­na, Go­šo i Ti­o­dor, bi­li su tek pri­sta­sa­li, ali već ogla­še­ni kao haj­du­ci i ju­na­ci bez ma­ne i stra­ha. Knjaz Da­ni­lo ih, me­đu­tim, ogla­si kri­vi­ma – da oni po­red Turaka ubi­ja­ju i Cr­no­gor­ce, i osu­di ih na smrt. No, va­lja­lo je po­hva­ta­ti ta­kve gor­ske vukove pa se Da­ni­lo po­slu­žio lu­kav­stvom. Po­slao je per­ja­ni­ka kod ka­pe­ta­na To­ka Ni­ki­na Ša­ra­no­vi­ća i na­re­dio da za­ka­že zbor Bje­lo­pa­vli­ća kod cr­kve na Je­len­ku, ra­ču­na­ju­ći da će tu, ne slu­te­ći zlo, do­ći i si­no­vi Ste­va­no­vi.

Ta­ko i bi­lo. Na zbor do­šli i Go­šo i Ti­o­dor i per­ja­ni­ci ih oni čas po­hva­ta­li, po­ve­za­li i po­ve­li na ka­pe­tan­ski sud na Pren­ti­nu gla­vi­cu. A pre­su­da se od­mah zna­la: ko ta­mo kre­ne taj se ne­će gla­ve na­no­si­ti… Us­put, dok su ih spro­vo­di­li, ko­man­dir per­ja­ni­ka uda­ri Go­ša i brek­ne mu:

— Živ­ni, po­ga­ni od po­ga­ni!

Go­šo, ko­ji je i za ma­nje ski­dao gla­ve, a bio iz­u­zet­na ljud­ska sna­ga, seg­ne, ras­ki­ne ve­ze na ru­ka­ma i zgra­bi ko­man­di­ra za gr­lo da ga za­da­vi i zu­bi­ma za­ko­lje. Spa­se ga osta­li          per­ja­ni­ci — pri­pu­ca­ju i ubi­ju Go­ša i is­pod nje­ga je­dva ži­vog iz­ba­ve svog ko­man­di­ra.

Iako sve­zan, Go­šov brat Ti­o­dor is­ko­ri­sti tu gu­žvu i str­ku i po­bjeg­ne pre­ma se­lu Kolašino­vi­ći­ma. Ali, bio je zle sre­će. Kad je iz­gle­da­lo da je uma­kao i unio gla­vu, puk­ne mu gat­njik na ga­ća­ma, a on sa ru­ka­ma sa­ve­znim na le­đi­ma nit mo­gao ga­će di­ći nit se njih ka­ko kur­ta­li­sa­ti. U to­me na­i­đe je­dan kom­ši­ja i bli­žnji mu ro­đak. Ti­o­dor se po­na­da da ga je ogri­ja­lo sun­ce, da će mu on po­mo­ći da se kur­ta­li­še ne­vo­lje i iz­ba­vi gla­vu, ali ro­đak zabo­ra­vi ro­đa­štvo i Ti­o­do­ra pre­da per­ja­ni­ci­ma ko­ji su pri­sti­gli u po­tra­zi za njim.

Ti­o­do­ra, na­rav­no, stri­je­lja­ju na Pren­ti­noj gla­vi­ci i on­da i nje­ga i bra­ta mu Go­ša, po     na­re­đe­nju knja­za Da­ni­la, ob­je­se da vi­se tu za pet­na­est da­na kao opo­me­na svim osta­lim    Bje­lo­pa­vli­ći­ma ka­ko će pro­ći oni ko­ji su ne­po­kor­ni i ne­vjer­ni go­spo­da­ru sa Ce­ti­nja.

KRUPNI I STASITI

"Kadići su bili krupni ljudi, stasiti, pravi soj. Kad je viđen krupan čovek u plemenu, pitalo se je li Kadić ili je od odive njihove, toliko su odskakali od drugih plemenika tom osobinom. Od njih su se ženili i s njima prijateljila najbolja bratstva u plemenu, a prijatelji su im bili i glasiti Crnogorci: S mnogim bratstvima u plemenu su se krvili, hteli su svoj prestiž, te kažu da su bili nasilnici i orijati. Od njih i od Jovanovića iz Pavkovića je palo po pet mrtvih zbog ovog slučaja: oženio se bio jedan Jovanović od njih, pa ga žena ostavila i pobegla u rod, a Kadići je, ne pitajući joj muža,  preudali u Pipere."

SUTRA: KNjAŽEV UDAR NA PIPERE OPOMENA BJELOPAVLIĆIMA

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
DUGOROČNA VREMENSKA PROGNOZA DO KRAJA AVGUSTA: Tek nas čeka pakao i temperaturni rekordi - leto se ne predaje

DUGOROČNA VREMENSKA PROGNOZA DO KRAJA AVGUSTA: Tek nas čeka pakao i temperaturni rekordi - leto se ne predaje

NAJNOVIJA vremenska prognoza evopskih stručnjaka za avgust pokazuje prohladniji početak meseca u centralnim delovima Evrope, ali se već nagoveštava povratak suptropskog grebena i novog talasa vrelog vremena. Usled prisustva niskog pritiska na severu kontinenta, stvaraju se uslovi za novi toplotni talas koji će pogoditi veći deo Evrope, piše Severe Weather Europe.

04. 08. 2025. u 20:19

Komentari (0)

AJDE, IZAĐI! Košarkaši Srbije isterali Nikolu Jokića iz sale tokom priprema za Evrobasket (VIDEO)