FELJTON - TODOROVI POSLEDNJI SATI PRED VEŠANJE: Po­sled­nje Kadićeve re­či su bile - "Bo­že i maj­ko Bo­go­ro­di­ce, pri­mi mo­ju gre­šnu du­š

KRIVIČNA rasprava pri Okru­žnom su­du u Ko­to­ru pro­tiv To­do­ra (To­ša) Ka­di­ća iz Bjelopavli­ća u Cr­noj Go­ri, ubi­ce cr­no­gor­skog vla­da­ra knja­za Da­ni­la Pe­tro­vi­ća Nje­go­ša, odr­ža­na je 18. sep­tem­bra 1860. go­di­ne.

ФЕЉТОН - ТОДОРОВИ ПОСЛЕДЊИ САТИ ПРЕД ВЕШАЊЕ: По­след­ње Кадићеве ре­чи су биле - Бо­же и  мај­ко Бо­го­ро­ди­це, при­ми мо­ју гре­шну ду­ш

Pogrebna povorka knjaza Danila , Foto Slika Antuna Krnigena

To­do ili To­dor Ka­dić Alek­sin iz Bo­va­na u Bje­lo­pa­vli­ći­ma, Cr­na Go­ra, star 30 go­di­na, viso­ka sta­sa, ko­sa, oči, obr­ve i br­ci cr­ni; vi­so­ka če­la, nos, pod­bra­dak i usta pra­vil­ni, lice oblo i od kra­sta ošte­će­no, čvr­stog tje­le­snog sa­sta­va, po­gle­da ži­vog, ob­lič­ja genijalnog, ma­je­stral­nog ho­da, pra­vo­slav­ne vje­re, ože­njen sa po­ro­dom, po­sjed­nik.

Go­vo­ri: srp­ski, ta­li­jan­ski, ar­ba­na­ški, po­ne­što tur­ski, a pi­še srp­skom ći­ri­li­com.

Okri­vljen ra­di taj­nog umor­stva nje­go­vog ve­li­čan­stva knja­za Cr­ne Go­re, Da­ni­la Pe­tro­vi­ća Nje­go­ša, ve­če­ri 12. av­gu­sta u 7 sa­ti i 45 mi­nu­ta, go­di­ne 1860. pu­tem eks­plo­zi­je ku­bu­re na kap­sul.

Okri­vlje­ni je bio sa­slu­šan iste ve­če­ri sve­stra­no i na te­me­lju izvedenih dokaza utvrđeno je da ubla­ža­va­ju­ćih okol­no­sti u ko­rist op­tu­že­ni­ka ne­ma, ako se iz­u­zme nje­go­vo pre­đa­šnje do­bro vla­da­nje i što je bio pod­bo­den na zlo­čin zbog pre­tr­plje­nih pro­gon­sta­va od stra­ne Knja­že­vi­ne, olak­ša­va­ju­će ko­je mu ni­šta ne po­ma­žu u sa­da­šnjem slu­ča­ju.

Dr­žav­ni tu­ži­lac pred­lo­žio je smrt­nu ka­znu, ozna­čiv­ši zlo­čin kao po­taj­no umor­stvo.

Brani­telj Ni­ko­la D. Đo­va­ni c. k. okru­žni sa­vjet­nik, na­pro­tiv je ozna­čio zlo­čin kao prosto po­ku­šaj­no umor­stvo i pred­lo­žio da se op­tu­že­ni oslo­bo­di ra­di po­manj­ka­nja do­ka­za.

Da­na 19. sep­tem­bra u 6 sa­ti po­sli­je pod­ne Okru­žni sud je pro­gla­sio da je Ka­di­ću presuđena smrt­na ka­zna.

Da­na 20. osu­đe­nik je u 10. sa­ti pri­je pod­ne ulo­žio žal­bu pro­tiv po­me­nu­te pre­su­de i nje­gov bra­ni­telj da­na 26. sep­tem­bra pre­dao je s pri­tu­žbu, ali je sve to odbijeno .

Pr­vog da­na ka­da mu je pro­či­ta­na smrtna  pre­su­da, pje­vuc­kao je u tam­ni­ci i go­vo­rio da je Knjaz po­gi­nuo kao pas, a da će on umri­je­ti kao hri­šća­nin. Sle­de­ćeg da­na, mi­sle­ći o se­bi, za­tra­ži da mu do­ne­su iz tam­nič­ke pra­vo­slav­ne ka­pe­le du­hov­nu knji­gu ko­ju je po cio dan čitao, pri­pre­ma­ju­ći se gro­znom ča­su ko­ji je oče­ki­vao.

DESETOG ok­to­bra  1860. godine u 4 sa­ta Ka­dić je pri­ve­den u Okru­žni sud, gdje mu je re­če­no da se ima obje­si­ti da­na 13. ok­to­bra u 9. sa­ti pri­je pod­ne. Na to ža­lo­sno sa­slu­ša­nje Ka­dić, bez ika­kvog sne­bi­va­nja i pla­še­nja mir­no iz­u­sti ove ri­je­či: „Sreć­no bi­lo Ca­ru i ovom svije­tlom su­du, a na ču­do i na ja­de ono­me ko­ji me je na ovo na­gnao”. Za­tim je vra­ćen u tamni­cu i od­ve­den u cr­kvu sv. Ni­ko­le ko­ja se na­la­zi kod tam­ni­ce.

Zorom, 13. oktobra, obavio je sve­tu taj­nu is­po­vi­jed, za­tim da­de po­zva­ti sud­skog istražitelja i dr­žav­nog tu­ži­o­ca, i s nji­ma se raz­go­va­rao je­dan sat. Ma­lo za­tim na­šli su se u kapeli­ci voj­ni pra­vo­slav­ni sve­šte­nik, pa­roh Ko­sto Jo­va­no­vić i ne­ko­li­ko ofi­ci­ra i ne­ko­li­ko pri­vat­nih oso­ba, ko­ji­ma je Ka­dić odr­žao svoj go­vor:

„ ....Ja sam se is­po­vi­je­dio naj­pri­je Bo­gu, pa su­di­ja­ma, a sad ću va­ma go­spo­do mo­ja.Sa­da pokoj­ni Knjaz Da­ni­lo Pe­tro­vić htio je da mi odu­zme ži­vot jer sam od­bio da po­slu­šam njego­ve krv­nič­ke na­red­be. Taj moj od­bi­tak po­šte­dio je ži­vot mno­gim ne­vi­nim lju­di­ma.

Pri­mo­ran sam bio da osta­vim otadž­bi­nu, sta­re ro­di­te­lje, mla­du su­pru­gu i dva ne­vi­na si­na da bi sačuvao gla­vu. Knjaz da­de po­bi­ti pet čla­no­va mo­je rod­bi­ne, kon­fi­sko­vao je mo­ju imovi­nu i prisi­lio mo­ju se­stru da se pre­u­da još za ži­vo­ta mu­ža, ko­ji je bio pri­si­ljen da bje­ži i da saču­va ži­vot. Mo­je pre­bi­va­nje u Austri­ji ni­je se htje­lo tr­pje­ti, ni­je­sam mo­gao do­bi­ti pasoš za Ru­si­ju da bi se kod sve­tog Si­noda po­tu­žio na pre­tr­plje­nu sra­mo­tu zbog pre­u­da­je se­stre.

S jed­ne stra­ne go­nio me je Knjaz, a s dru­ge stra­ne Fran­cu­ski vicekon­zul u Ska­dru. Obo­ji­ca su tra­ži­li mo­ju smrt. Pri svim tim go­nje­nji­ma, i po­red na­go­va­ra­nja, ni­kad ni­je­sam, ni­ti se htio od­lu­či­ti da ubi­jem Knja­za, ali ka­da sam do­znao da je na mo­ju gla­vu sta­vio barbarsku ucje­nu od 500 fo­rin­ti ri­je­šim se da na­pla­tim svoj ži­vot za ci­je­nu mno­go vi­šu, da ga ubi­jem ma gdje ga bu­dem za­te­kao...   

Ja sam smrt za­slu­žio, mo­je kri­vi­ce i one Knja­že­ve bi­le su pre­te­ške ze­mlji, pa je mo­ra­la da nas pro­žde­re. Obo­ji­ca smo bi­li kriv­ci i eto nas do ma­lo obo­ji­ca pod ze­mljom, ali ja umi­rem s jed­nom ža­lo­sti što sam pro­lio ne­vi­nu krv. Za vri­je­me mog ba­vlje­nja u Ca­ri­grad, ubio sam, bez ika­kve nje­go­ve kri­vi­ce, bra­ta ono­ga ko­ji se, po na­red­bi Knja­že­voj, ože­nio mo­jom se­strom. To je je­di­no što me gri­ze sa­vjest, ali je Bog ve­lik i mi­lo­stiv pa se uzdam da će mi opro­sti­ti...“   

U ZAPISNIKU sa suđenja još stoji... Kada je Kadić video postrojenu vojsku ispred tamnice i čuo uda­ra­nje do­bo­ša, re­če: „Bra­ćo, tre­ba se opra­šća­ti”. Za­mo­lio je da mu do­ne­su ča­šu vi­na i da mu do­zvo­le da po­pu­ši ci­ga­re­tu. Po­što bi udo­vo­lje­no ve­se­lo re­če: „Sad hajdemo.“

U tom ča­su htje­li su mu sta­vi­ti ka­pu na gla­vu, ali on to uč­ti­vo od­bi iz­ja­viv­ši da se sprema pri­stu­pi­ti pred sve­vi­šnji bož­ji sud pa da će to ura­di­ti go­lo­glav.

Po­pe se ta­da na ste­pe­ni­ce vje­ša­la i iz­go­vo­ri po­sled­nje ri­je­či: „Bo­že i maj­ko Bo­go­ro­di­ce, pri­mi mo­ju gre­šnu du­šu.“ U 9 sa­ti i 27 mi­nu­ta bi­lo je sve svr­še­no oko vje­ša­la i u 9 i 29 mi­nu­ta Ka­dić je već bio mr­tav.

SAHRANjEN U ŠKALjARIMA

TODOROVU smrt zabilježio je tadašnji  pravoslavni  paroh kotorski  protojerej Konstantih Jovanović u Matici umrlih kotorske parohije za godinu 1860. pod rednim brojem 43. koja se i danas čuva. Ovaj podatak obesmišljava tvrdnje pojedinih savremenih istoričara, da je hapšenje, i suđenje i vješanje Todora Kadića bila, ustvari, lakrdija, licemjerna režija i farsa Austrougarske, koja je ,time  htjela da dokaže da ona nije organizator i naručilac atentata na knjaza Danila, koji je, navodno,za njen račun uzvršio Todor Kadić. Sahranjen je na pravoslavnom groblju u Škaljarima kao i svi prestupnici iz Crne Gore toga vremena, ali grob nije obilježen.

KRAJ

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
DUGOROČNA VREMENSKA PROGNOZA DO KRAJA AVGUSTA: Tek nas čeka pakao i temperaturni rekordi - leto se ne predaje

DUGOROČNA VREMENSKA PROGNOZA DO KRAJA AVGUSTA: Tek nas čeka pakao i temperaturni rekordi - leto se ne predaje

NAJNOVIJA vremenska prognoza evopskih stručnjaka za avgust pokazuje prohladniji početak meseca u centralnim delovima Evrope, ali se već nagoveštava povratak suptropskog grebena i novog talasa vrelog vremena. Usled prisustva niskog pritiska na severu kontinenta, stvaraju se uslovi za novi toplotni talas koji će pogoditi veći deo Evrope, piše Severe Weather Europe.

04. 08. 2025. u 20:19

Komentari (1)

OSVOJI KARTE ZA EVROBASKET 2025 i navijaj svim srcem za Srbiju