PRVA ŽENA KANDIDAT ZA PREDSEDNICU SRBIJE: Kao potomak Karađorđevića, Nenadovića i Romanovih, nisam uklapala ni u druge modele političara
OTIŠLA sam na ceremoniju otvaranja konferencije o ekologiji i rekla nekoliko reči. Zoran Đinđić je bio tamo. Potom sam otišla na konferenciju o pravoslavlju na Bogoslovski fakultet.
Aleks je sebe proglasio nekakvim starešinom nepostojećeg kraljevskog doma i sam je donosio odluke. Telefonirao mi je Dezmond de Silva da mi javi da će Aleksandar i Katarina biti u Londonu 24. novembra da se sastanu s Vladimirom i Brigitom Karađorđević.
Uputila sam se u Niš na otvaranje Crkve Svete Trojice, kao gošća Valerija Jegoškina, ruskog ambasadora u Beogradu. Sutradan sam se odvezla u Batajnicu da se sastanem sa Augustinom Vrhovšekom, koji je bio baštovan na Belom dvoru kad sam ja bila mala.
Dražestan starac od 86 godina, duhovit i stalno nasmejan. Rekao je da sam bila nevaljala mala devojčica i da sam vozila svoj tricikl preko cveća. Imao je ogromnu baštu u kojoj je gajio povrće i voće.
Lin Montgomeri je organizovala bal u hotelu „Hajat“. Trebalo je da sedim za stolom s Lin. U poslednji čas Kleri je telefonirala Lin i rekla joj da Aleks i ona žele da prisustvuju balu koji ona organizuje za dva dana. Želeli su da sede za glavnim stolom.
Stoga je Lin mene morala da premesti da sedim kraj britanskog ambasadora Čarlsa Kroforda iako je trebalo da budem njena počasna gošća.
PO POVRATKU u Beograd čekale su me brojne obaveze, promocije knjige, sastanci Fondacije i organizovanje flamenko koncerta, humanitarne aktivnosti oko Cvetojevca, gde sam bila pokrovitelj, snimanja za televiziju.
Očekivalo me je putovanje u London na krštenje prve Nikolasove ćerke Indije Lili.
Mnogo aktivnosti sa svih strana, mnogo živog razgovora, susreta, ljudi koji su imali potrebu da im se pomogne. Mici Lou, udovica Andreja Karađorđevića, telefonirala mi je iz Kalifornije.
Mora biti da sam i ja dodatno podgrejala nervozu kod Aleksandra svojom iznenadnom kandidaturom za predsednicu Srbije. Nisam verovala da ću pobediti, ni u snu, ali sam pomislila da je dobro malo prodrmusati političku scenu i skrenuti pažnju na neke probleme. Gde god sam otišla u posetu, pričala sam i o ideji kandidature. Ljudi su različito reagovali, ali im se ideja uglavnom dopala. Huan Monro, kubanski ambasador, smatrao je da bi to moglo da se protumači kao provokacija. On je bio četrdeset godina u politici i pritom je bio divan čovek; davao mi je i političke savete i rekao da budem oprezna.
Srbi ionako stalno govore kako im je potrebna nova politička snaga, nove ličnosti. I smatrala sam da u Srbiji ima mnogo ljudi kao što sam ja – onih koji žele da idu drugačijim putem, koji nisu kompromitovani, kojima niko ne može da postavlja pitanje o Legiji, Vukovaru, pranju novca, mračnim poslovima, prepakivanju šećera i tome slično. Osim što sam potomak Karađorđevića, Nenadovića i Romanovih, ja se nisam uklapala ni u jedan dotadašnji model političara. Bila sam svoja, a ljudi su to osećali. A opet, znala sam da je Srbiji potrebno da okupi nekompromitovane, ozbiljne ljude koji bi zemlju poveli napred. Možda sam tom napredovanju i ja mogla da doprinesem svojim poznanstvima, ugledom i radom.
I tako je počela moja kampanja na izborima. Napravili smo kreativni tim za moju kandidaturu na predsedničkim izborima.
NISAM previše očekivala, ali verovala sam da mogu da pomognem narodu. Znala sam da ništa ne mogu da izgubim, ali Srbija može. Bila sam potpuno mirna, pomislila sam – pa ni Isus nije manje Bog ako ima tri ili dvanaest učenika oko sebe, a ne sto dvadeset hiljada... Olja Bećković je u svojoj emisiji pitala profesora Kavrana iz Krunskog saveta šta misli o mojoj kandidaturi, na šta je on upitao:
– Ko stoji iza nje?
Bilo je to smešno, dečje pitanje. Zašto neko mora da stoji iza vas? Gde se izgubila ideja da čovek u nešto ulazi vođen sopstvenom mišlju o tome kako da bude koristan društvu u celini?
Kampanja je podrazumevala mnogo posla, susreta, slikanja, bilborda po gradovima, ozbiljan tim, a i mnogo putovanja po Srbiji.
Na Kosovo, u Srpsku Mitrovicu, otišla sam s Lindom i Mihailom Karađorđevićem. Videli smo francuske vojnike s mitraljezima. Posetili smo izbeglice, koji su u tragičnom položaju. Mnogi su još u šoku, zgurani u jednu učionicu bez kupatila u kojoj su već dva meseca. Otišli smo u 17.15 i grčki pukovnik mi je poklonio jednu grčku ikonu. Ovo mesto je štitila izvanredna italijanska jedinica Kfora.
TOKOM kampanje govorila sam kako želim ljudima da vratim osmeh na lice. Zaista sam smatrala da je krajnje vreme da konačno napravimo neki iskorak. Desile su se u nekoliko godina velike promene, prvo Milošević, onda ubistvo Đinđića, a onda smo se opet zaglavili u nekom međuprostoru. Političari su tumarali kao u nekom svom mraku, a država nije nimalo napredovala. Stalne stranačke svađe, ogovaranja, neprestano stajanje u mestu... Želela sam da narod krene napred, da povrati svoje dostojanstvo, ponos, zastavu, himnu. Žarko sam želela da narodu ulijem nadu.
U vreme kampanje moja ćerka Katarina je doputovala u Beograd. Moram priznati da je bila prilično šokirana idejom da se kandidujem na izborima. Ali sve je prihvatila vedro, davala je intervjue i izjave, pomagala kampanju i bila mi je velika podrška. Dala mi je do znanja da nisam pogrešila što sam se u to upustila.
Ekipa francuske redakcije magazina Hola slikala me je na Kalenića pijaci. Bilo je mnogo okupljenih. Slikali su me i ispred bilborda na kojem je najavljena moja kandidatura.
Kampanja je bila intenzivna. Za svega nekoliko dana obišli smo Negotin, Zlatibor, Valjevo i Šabac, Smederevo, Požarevac, Kruševac, Čačak, Kraljevo, Vranje, Leskovac, Pančevo. U Pančevu je sala bila gotovo prazna, ali nismo klonuli duhom.
Došao je moj sin Nikolas.
Izbori su održani i osvojila sam 2,4 odsto glasova. Smatrala sam to uspehom jer smo u kampanju ušli svega dve nedelje pre samih izbora. Dospela sam na šesto mesto, ispred kandidata osam afirmisanih partija.
NA OPLENCU je obeležena godišnjica ubistva kralja Aleksandra. Počela sam da po Arhivu Jugoslavije tragam za dokumentima o Belom dvoru i razgovarala sa direktorom Miladinom Miloševićem. Tri godine pre toga sačinjena su tri izveštaja o imovini na dvorovima. Acović iz Krunskog saveta je rekao da je jedna kopija data muzeju. Ali gde je ta kopija?
Otišla sam sa Irinom Subotić za Krupanj da posetimo Spomen-crkvu Svetog Vaznesenja Gospodnjeg s kosturnicom, podignutu u znak sećanja na žrtve rata iz 1914. godine. I vreme i predeo bili su nestvarno lepi. Upoznala sam kreativnog četrdesetogodišnjeg sveštenika Acu, koji je napisao deset knjiga, otvorio mali muzej i pripremio izložbu o srpskom blagu u lokalnom domu kulture. Videla sam i malu crkvu u pećini. Nakon skromnog ručka otvorila sam izložbu, a potom smo otišle u pozorište, gde je Irina govorila o Acinoj knjizi. Jedan njegov dalji rođak je takođe rekao nekoliko reči. Bio je daleki potomak Karađorđeve ćerke Stamenke. Poljubio mi je ruku pred publikom.
TAJNA POSETA BELOM DVORU
U OKTOBRU 2004. godine, u autobusu punom turista, zajedno s Vladimirom Karađorđevićem, otišla u posetu Belom dvoru. Za mene je ovo bila emotivna poseta. Prošetali smo od kapije do dvora i sreli se s mnoštvom posetilaca. Vodič je pogrešno rekao da je zeleni porcelan iz Sevra bio deo miraza kraljice Marije (moj otac ga je kupio 1935. u Parizu), pa sam ga oštro ispravila. Kasnije mi je vodič rekao da život na dvoru nije bio lak i dodao da mi stoji na usluzi za bilo šta što poželim ili što mi zatreba. Krunski savet je baš tada imao sastanak u biblioteci Belog dvora. Naravno da niko nije izašao da nas pozdravi. Otišla sam u Batajnicu, na sahranu našeg starog baštovana Agostina. On je bio divan čovek.
SUTRA: REHABILITACIJA KNEZA PAVLA PODVIG ŽIVOTA
TRAMP SUSPENDOVAO SKORO SVE ZAPOSLENE: USAID pred gašenjem, 10.000 ljudi dobilo otkaz širom sveta
PRIBLIŽNO 10.000 zaposlenih u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), odnosno skoro svi njeni radnici, će krajem radne nedelje biti stavljeni na administrativno odsustvo pošto predsednik Donald Tramp namerava da raspusti celokupnu organizaciju.
05. 02. 2025. u 12:57
BRITANSKI EKSPERT: Imamo posla sa diletantom – Zelenski ne može da podnese da je kraj
ŠEF ukrajinskog režima Vladimir Zelenski podsvesno ne može da prihvati temu povlačenja ukrajinskih snaga u zoni borbenih dejstava, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris
30. 01. 2025. u 07:58
(UZNEMIRUJUĆ SNIMAK) Dečak (15) hteo da opljačka penzionera (70) - ovaj ga ubio pištoljem, pa dokrajčio još jednim metkom
DOK je pokušavao da otvori vrata automobila, starac je izvadio revolver i upucao mladića iz blizine, a potom ga je "overio".
03. 02. 2025. u 16:43
Komentari (0)