ŠTAMPAR USTAVA JOŠ NEPOZNAT: Prvi primerak najvišeg akta čuva se u biblioteci Narodne skupštine
U JEDNOJ od vitrina biblioteke Doma Narodne skupštine čuva se prvi štampani primerak Sretenjskog ustava, donet 15. februara 1835. godine, kojim je knez Miloš Obrenović uveo Srbiju u red modernih zemalja. Ova značajna knjiga, starinskih zelenkastih korica i požutelih stranica, od 14 glava i 142 člana, jedna je od dva najvrednija svedoka (u Arhivu Srbije nalazi se i rukom pisana verzija) donošenja prvog srpskog Ustava.

Vesna Dujmović Rosić / Foto N. Skenderija
Iako se vadi samo u retkim prilikama i čuva pod posebnom temperaturom i vlažnošću vazduha, kustos republičkog parlamenta Vesna Dujmović Rosić pokazala ga je čitaocima "Novosti", uz priču o Sretenjskom ustavu i Danu državnosti koji obeležavamo. Zna se da je štampan kasnije od donošenja, možda i godinu posle, s obzirom na to da je tada bilo potrebno vreme za slaganje slova, ali se ne zna gde.
- Velika narodna skupština na kojoj je 15. februara 1835. godine donet Sretenjski ustav održana je u porti stare Miloševe crkve u Kragujevcu. Skupštini je prisustvalo oko 2.400 narodnih predstavnika i 10.000 znatiželjnika. U svojoj besedi, Miloš je istakao da Ustav daruje narodu - rekla nam je Vesna Dujmović Rosić.
Kako je objasnila, prvi srpski Ustav prvi put, pored kneza, uvodi Narodnu skupštinu u sistem vlasti.
- On je doneo kraj feudalizma, podelio je vlast na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a Srbiju podelio na opštine, okruge i srezove. Skupštinu je činilo 100 uglednih poslanika, ne mlađih od 30 godina, jer se smatralo da mlađi nemaju integriteta da budu deo Skupštine - objasnila je naša sagovornica.
Ustav je, po ugledu na francuski i belgijski, za samo 20 dana, napisao Dimitrije Davidović, lekar, novinar, diplomata i knežev sekretar, najučenija glava tog doba.
- U tekstu su izražene sve potrebe srpskog društva za nacionalnom emancipacijom. U njemu se nalazi deo sa opisom grba, zastave i granica. Prema rečima kojima se knez Miloš obratio Davidoviću, može se zaključiti da je bio veoma zadovoljan: "Davidoviću, Davidoviću! Sve što si do sada činio, danaske si zapečatio!" - kazala je Vesna Dujmović Rosić.
Po mišljenju Zapada, bio je to najliberaniji Ustav. Proklamovao je široka građanska prava i slobode. Ali, za Austriju, Tursku i Rusiju bio je neprihvatljiv i povučen je, prema rečima kustosa parlamenta, posle nepunih mesec dana. Bez obzira na kratak rok trajanja, njegovo donošenje je u istoriji jedan od najznačajnijih datuma srpske državnosti. Istog dana, ali 1804. godine, Karađorđe je podigao Prvi srpski ustanak, što je još jedan do razloga zbog kojih je Sretenje datum kada Srbija obeležava svoj dan.
PLANIRAJU IZLOŽBU
U BIBLIOTECI parlamenta nalaze se svi ustavi od 1835. do danas. Nedavno su na referendumu potvrđene izmene novog najvišeg pravnog akta, 14. po redu. Plan je da se u narednom periodu organizuje izložba svih ustava. U velikoj sali parlamenta, blizu govornice nalazi se kopija rukom pisanog Sretenjskog ustava. U salonu kneza Pavla smešten je portret Miloša Obrenovića, ulje na platnu Morica Dafingera iz 1848. godine.
Preporučujemo

MINISTARKA OBRADOVIĆ: Sretenje obavezuje da negujemo temelje države-slobodu i demo
15. 02. 2021. u 10:47

VEŠTAK OTKRIO JEZIVE DETALjE O DEČAKU UBICI: Evo zašto je Kosta pucao na čuvara škole, nije ga potreslo saznanje koga je sve ubio
ZAKLjUČILI smo da je Kosta bio sposoban da upravlja svojim postupcima u vreme izvršenja zločina i da ta sposobnost nije bila bitno smanjena. Postoji jedna kratkotrajna ometenost, za period u učionici za koji on kaže da nema sećanja, ali on je sve radio po planu. To ukazuje da je on upravljao svojim postupcima.
05. 06. 2025. u 17:05

SRPSKA POSLA: Nikola Jokić zapanjio svet! Vratio se u Srbiju i uradio OVO (VIDEO)
NIKOLA Jokić je najbolji košarkaš planete, ali dajte mu loptu i biće najbolji u svakom sportu. To je pokazao još jednom.
08. 06. 2025. u 08:54

VRTOGLAVA SUMA: Koliku nacionalnu penziju prima Ljiljana Blagojević
JEDNA od naših najistaknutijih dramskih umetnica Ljiljana Blagojević otišla je u penziju, a nalazi se među dvadesetčetvoro umetnika, koji će primaju nacionalnu penziju za doprinos kulturi.
07. 06. 2025. u 11:30
Komentari (0)