sretenjski ustav

I NEMCI PRIZNALI - SRBI SU ISTINSKI ISTORIJSKI NAROD: Sudbinski događaji iz februara 1804. i 1835. pokazali neuništivi duh i identitet

I NEMCI PRIZNALI - SRBI SU ISTINSKI ISTORIJSKI NAROD: Sudbinski događaji iz februara 1804. i 1835. pokazali neuništivi duh i identitet

USTANAK na Sretenje 1804. je potvrdio da su Srbi istinski istorijski narod koji posle vekova ropstva i seoba krenuo u obnovu države crpeći snagu za veliki poduhvat iz kolektivnog sećanja i vere u svoju "obećanu zemlju", Srbiju. Ustav donet na Sretenje 1835. u kome piše "Svaki Srbin ima pravo birati način življenja svog po svojoj volji, samo koji nije na obštenarodnu štetu" je ista ona ideja o "slobodi zlatnoj" iz epske poezije i predanja koja su vekovima u narodu razumevana kao "duhovni ustav", skup nepisanih zakona i istorije, srpski Stari zavet.

19. 02. 2025. u 07:00

SRETENJSKI USTAV I NA KLIK: Narodni muzej šumadije digitalizovao originalni tekst akta iz 1835.

SRETENJSKI USTAV I NA KLIK: Narodni muzej šumadije digitalizovao originalni tekst akta iz 1835.

POVODOM obeležavanja 190 godina od donošenja prvog srpskog ustava 15. februra 1835. godine u Kragujevcu, tim stručnjaka Narodnog muzeja Šumadije uradio je digitalizaciju originalnog teksta Sretenjskog ustava. Time je široj javnosti omogućen uvid u ovaj dokument koji predstavlja srpsko istorijsko i kulturno nasleđe od izuzetnog značaja. Ustav Knjaževstva Srbije, inspirisan liberalnim idejama tog doba, često je opisivan kao "francuski žbun usred turske šume".

18. 02. 2025. u 16:23

DO 30 STRANICA   USTAVA UZ   BELE RUKAVICE : Novosti u Arhivu Srbije gde se čuva originalni primerak rukom pisanog sretenjskog dokumenta

DO 30 STRANICA USTAVA UZ BELE RUKAVICE : "Novosti" u Arhivu Srbije gde se čuva originalni primerak rukom pisanog sretenjskog dokumenta

NA Sretenje, pre tačno 190 godina, Srbija je dobila svoj prvi ustav. Sretenjski ustav iz 1835. bio je pionirski pokušaj modernizacije tadašnje kneževine Srbije i uspostavljanja jasne podele vlasti. Ovaj dokument garantovao je građanske slobode i ukidanje feudalizma. Ali, velike sile nisu bile spremne za to. Ustav je de fakto trajao 14 dana, a de jure ukupno 55 dana, jer je pod pritiskom Osmanske, Habzburške i Ruske imperije ukinut.

15. 02. 2025. u 17:08