ISTORIJSKI DODATAK - ZATIRANJE SVIH NACIONALNIH KORENA: Veleizdajnički procesi Srbima u Bosni i Hercegovini
SRBI su narod na optuženičkoj klupi. Haški tribunal je već svojim prvim optužnicama obznanio nameru da sudi i presuđuje ne samo generalu Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću, Slobodanu Miloševiću nego i Vuku Karadžiću, Petru Petroviću Njegošu, Jovanu Cvijiću i celoj srpskoj istoriji. U Crnoj Gori do juče su organizovana javna suđenja političkim vođama srpskog naroda.
Sarajevo
U Hrvatskoj i na tzv. Kosovu, preostale Srbe, posle masovnih etničkih čišćenja, osuđuju na drakonske kazne. Bosna i Hercegovina, "sigurna kuća" za fundamentaliste sa Bliskog istoka, zabranjuje srpskim profesorima istorije da stupe na njeno tle. Ima zemalja u kojima se samo postojanje srpskog naroda smatra deliktom.
Fenomen sudskih gonjenja Srba, njihove istorije i nacionalnog imena, ima svoju istoriju. Već u Osmanskom carstvu, naročito posle ustanka iz 1804, smišljeno su pretapani u druge narode, zatvarani i izvođeni pred sudove. Prava istorija sudskih progona nad Srbima vezana je, ipak, za Habzburšku monarhiju. Započeta je u verskim progonima nad pravoslavnim "šizmaticima" 16. i 17. veka, da bi dobila novi zamah sa suđenjima nacionalnim vođama srpskog naroda, Svetozaru Miletiću i, potom, Petru Kočiću. Čak i knjaz Nikola Petrović se, kada je zbog „Bombaške afere“ na Cetinju suđeno crnogorskim studentima školovanim u Beogradu, poslužio jednim austrougarskim agentom. Već naredne 1909. godine isti čovek Đorđe Nastić biće krunski svedok na Zagrebačkom veleizdajničkom procesu. Tada je suđeno pedeset trojici srpskih trgovaca, učitelja, činovnika, zanatlija, sveštenika, profesora, studenata. „Obtužnica“ "državnog odvjetnika" Milana Akurtija bila je programski tekst svih potonjih sudskih obračuna sa Srbima i njihovom istorijom.
KADA je Veliki rat počeo, pokazalo se da su ova suđenja bila samo uvod u masovne likvidacije i zatvaranja u koncentracione logore. U Bosni i Hercegovini, u ratnim godinama, Srbima je suđeno na ukupno sedamnaest "veleizdajničkih", političkih sudskih procesa. Među njima najveći je bio Banjalučki veleizdajnički proces iz 1915-1916, u kome je na optuženičkoj klupi sedelo čak 156 srpskih političara, učitelja, sveštenika, trgovaca, lekara, advokata.
Kočićev "Jazavac pred sudom" i Kafkin "Proces" nisu slučajno napisani u Austrougarskoj, u dobu uoči i za vreme Prvog svetskog rata. U toj državi su, ne zaboravimo, iste 1889. godine rođeni Pavelić i Hitler. Njihova najznačajnija, formativna iskustva nastala su upravo u ovom vremenu. Sudski progoni nad Srbima 1908-1918. predstavljaju karike koje nedostaju u tumačenjima istorije evropskih totalitarizama 20. i 21. veka.
Fotografije: iz knjige "Veleizdajnički procesi Srbima u austrougarskoj", arhiv Novosti i Vikipedija
Preporučujemo
ORGANIZOVANO JAVNO LAGANjE: Albanska zadušnička nekrofilija - deo evropske srbofobije
08. 04. 2022. u 17:14
EKSKLUZIVNO - URANIJUM I TEŠKI METALI OTKRIVENI U TKIVU GENERALA PAVKOVIĆA: Iz italijanske laboratorije stigli rezultati analiza (FOTO)
U TUMORSKOM tkivu generala Nebojše Pavkovića, koje je 15. septembra poslato na analize u specijalizovanu laboratoriju u Italiji, pronađeni su uranijum i teški metali u ekstremno visokim koncentracijama!
29. 11. 2025. u 08:00
OTAC PADAO U NESVEST, HITNA INTERVENISALA NEKOLIKO PUTA Mučne scene na sahrani Ane Radović - Iz porodične kuće je ispratili na večni počinak
DANAS je na Zlatiborskom groblju sahranjena Ana Radović iz Čajetine, koja je poginula u teškoj sabraćajnoj nesreći na magistralnom putu kod Čačka.
28. 11. 2025. u 14:45
ISPLIVAO SNIMAK: Šerif peva - "Smradovi su preko Drine prešli" - a tvrdi da pesmu nikad nije izvodio
BURA oko fotografije i snimka folkera Ace Lukasa sa Naserom Orićem, nekadašnjim komandantom jedinica Armije RBiH u području Srebrenice tokom rata u Bosni i Hercegovini, ne stišava se. I dalje akteri "kafanskog susreta" izazivaju veliku pažnju, a sad je u centru pevač Šerif Konjević, koji je pozvao srpskog pevača da prisustvuje privatnoj proslavi u restoranu u centru Sarajeva, gde je bio pozvan i Naser Orić.
02. 12. 2025. u 12:35
Komentari (1)