STRANCI JOŠ ĆUTE NA LAŽNE BOMBE: Nastavljene dojave, policije većine zemalja ne odgovaraju

V. C. S. - J. Ž. S.

20. 05. 2022. u 08:00

ISTRAŽNI i organi gonjenja identifikovali su zemlje iz kojih su došle pretnje, odnosno lažne dojave o postavljenim bombama u javnim objektima širom Srbije. U pitanju su Poljska, Gambija, Iran, Nigerija, Ukrajina, Slovenija i Rusija. Uprkos tome, počinioci nisu ni za korak bliže pravdi, jer policije većine ovih zemalja ne odgovaraju na upite naših organa, saznaju "Novosti".

СТРАНЦИ ЈОШ ЋУТЕ НА ЛАЖНЕ БОМБЕ: Настављене дојаве, полиције већине земаља не одговарају

Foto P. Milošević

Takođe, uprkos hapšenjima osumnjičenih u samoj Srbiji (za četiri dana procesuirano je osam osoba, od kojih su dve uhapšene, dok su protiv šest maloletnika podnete krivične prijave), širenje panike i uznemiravanje javnosti nastavljeni su i u četvrtak. Na udaru pretnji podmetanjem eksploziva našle su se ekspoziture pojedinih banaka u Novom Sadu, Šapcu i Čačku, tržni centri, kao i Glavni poštanski centar u Zemunu. Za njega su upozorenje dobili pripadnici MUP, oko 14.30, i kontradiverzione ekipe odmah su poslate na lice mesta.

Stručnjaci iz oblasti bezbednosti slažu se da masovne dojave o postavljenim bombama predstavljaju najveći napad na jednu zemlju i da je reč o specijalnom ratu, čiji je cilj širenje straha.

Kriminolog Zoran Radovanović objašnjava za Tanjug da postoje finansijske posledice svega toga, jer država gubi novac, ali da su mnogo važnije nematerijalne konsekvence:

- Stvara se anksioznost kod ljudi. Indukuje se epidemija panike, a iz toga ništa dobro ne može da proizađe. Osamdesetih godina na Kosovu i Metohiji su slično provocirane epidemije sociogenih bolesti ili masovne histerije. To vodi nepredvidivim posledicama. Stvara se napetost, nervoza, stvaraju se uslovi za konflikt između vlasti i naroda ili pojedinih grupa.

Motivi elektronskih napada, navodi, uvek su isti: da se u narodu stvori nezadovoljstvo, osećaj bespomoćnosti i utisak da smo na pogrešnom putu, da nešto ne valja jer su svi protiv nas, podstiče se osećanje kod građana Srbije da ih svet mrzi.

- Izgleda da ne postoji spremnost zemalja odakle ti napadi potiču da nam pomognu - ističe Radovanović i dodaje kako se plaši da će stvari eskalirati i preneti se u ekonomsku sferu, ukoliko ne uspostavimo neki aranžman sa "svetskim moćnicima":

- Ako, da tako kažem, legnemo na rudu, to će prestati, ali naš problem je što, ako se priklonimo jednoj strani, imaćemo osvetu druge.

Goran Mandić sa Fakulteta za bezbednost, komentarišući dojave o bombama u bolnicama, ističe da je jedan od glavnih postulata specijalnog rata "očekujte neočekivano" i da nema granica u tome dokle bi se išlo.

- Nezahvalno je prognozirati šta bi sledeće moglo da se desi, jer da biste predvideli, morate ući u mentalni sklop onoga ko napada i razmišljati kao on, što je komplikovano, jer nemamo indicije ko to radi i koji je krajnji motiv, iako bi jedan od motiva mogao biti sankcije Rusiji - kaže Mandić.

Pripremu terena već smo imali preko pretnji avionima "Er Srbije" koji su leteli za Moskvu. Kako su avioni nastavili da lete, počele su dojave o školama, tržnim centrima, bolnicama, sportskim objektima...

- Cilj je da se uvedu sankcije Rusiji i da se uklopimo u tokove koji sa svih strana pritiskaju Srbiju. Hakerska grupa "Anonimus" poslala je pretnje da će napasti informacione sisteme Srbije, što je još jedan oblik psihološkog pritiska i pretnji koje se usmeravaju ka onima koji su najosetljiviji. Kao u slučaju škola, gađaju tamo gde će izazvati šire nezadovoljstvo među narodom - konstatuje Mandić, i dodaje da iza lažnih dojava stoji organizovana grupa koja pažljivo bira mete, ima dobre informacije i finansijske resurse.

PRIKRIVANjE TRAGOVA

ANALITIČAR Aleksandar Radić smatra da postoje dve vrste dojava o bombama, a u slučaju onih koje su bile usmerene protiv "Er Srbije" jasno je, kaže, da je reč o političko-bezbednosnom interesu da se prekinu letovi za Moskvu. On smatra da je to dalo ideju "nekim mangupima u našim redovima" kako se može angažovati bezbednosni sistem i privući pažnja javnosti. Na konstataciju Tanjuga da su neke od IP adresa sa kojih su poslate lažne dojave iz inostranstva, kaže da nije neuobičajeno da se serveri iz inostranstva koriste za prikrivanje tragova.

EVROPOL DEMANTUJE POJEDINE MEDIJE: SRBIJA OD NAS ZATRAŽILA POMOĆ

IAKO je u pojedinim domaćim medijima objavljeno da se Srbija nije obraćala Evropolu za pomoć i razmenu podataka radi identifikacije pošiljalaca pretećih elektronskih pisama iz inostranstva, iz Evropola ovo demnatuju i kažu da je istraga u toku.

- Mogu da potvrdim da je Evropol primio zahtev za podršku od nadležnih službi u Srbiji. Ne možemo da iznesemo nikakav detalj više u javnost u ovoj fazi, budući da je istraga u toku - odgovor je Kler Džordžs, zamenika portparola Evropola.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

POLICIJA BLOKIRA PRILAZ: Stigao bager u dvorište kuće gde je nestala mala Danka (FOTO/VIDEO)