"NOVOSTI" BILE I OSTALE ETALON NAŠE PROFESIJE: Na današnji dan pre 69 godina, odštampan prvi broj Večernjeg lista na Balkanskim prostorima
NA današnji dan, tačno pre 69 godina, iz starih rotacionih mašina izašao je prvi broj "Večernjih novosti". Još vruć od štampe, drugačijeg formata i sadržaja, prvi "večernjak" pojavio se na beogradskim ulicama, negde u sumrak 16. oktobra 1953. godine, u jeku Tršćanske krize, koja je ozbiljno pretila da uzdrma zemlju.
Naš prvi broj, Foto Arhiva "Novosti"
Od tog kasnog popodneva, pa do danas, do čitalaca je stiglo više od 5,5 milijardi primeraka "Novosti".
Ideja o pokretanju novog lista potekla je od poznatog novinara, publiciste i istoričara Vladimira Dedijera. U to vreme glavni urednik "Borbe", Dedijer je sugerisao saradnicima koji su, zbog događaja u Trstu, pripremali vanredno izdanje, da pokrenu novi večernji list, koji bi izlazio po podne i objavljivao - sveže, kratke vesti sa dosta fotografija i krupnih naslova. List je dobio ime "Večernje novosti" i prvog glavnog urednika, Slobodana Glumca.
Nobelovac Handke, prijatelj "Novosti" , Foto D. Vujičić
Brzo su "Novosti" postale jedan od najuticajnijih listova u tadašnjoj SFRJ, a moto "brzo, kratko, jasno", koji je bio siže novinarskog koncepta, postao je imperativ modernog novinarstva. Mali format, nov prelom lista, življe stranice, kratke informacije, blaže ideološko propovedništvo i orijentacija na životne priče, razgranata dopisnička mreža, postali su obrazac nove žurnalističke profesije.
Beograd, 16. oktobar 1953., Foto Arhiva "Novosti"
Prve u svetu "Novosti" su objavile informaciju da je tadašnji generalni sekretar Ujedinjenih nacija i predsednik Austrije Kurt Valdhajm za vreme Drugog svetskog rata bio nacistički oficir i učestvovao u deportaciji stanovništva u BiH.
Egzodus našeg naroda iz Krajine, Foto Arhiva "Novosti"
Posle tog teksta kao da se na svetskom medijskom nebu dogodila eksplozija. Svi vodeći svetski listovi, radio i televizijske stanice prenele su ovu vest, a Si-En-En je kao ilustraciju preko celog ekrana objavio prvu stranu našeg lista.
U rukama Če Gevare "Novosti", Foto Arhiva "Novosti"
Još mnogo domaćih i svetskih ekskluziva, kao i nadaleko poznatih akcija naše kuće objavljeno je u "Večernjim novostima", a neretko su ih pratile izvanredne fotografije koje su ponekad više govorile od reči.
legenda Pele u našoj redakciji, Foto Arhiva "Novosti"
U DANU - 1.030.150 PRIMERAKA
NAJVEĆI tiraž "Večernje novosti" imale su 5. maja 1980. u broju u kojem su objavile vest o Titovoj smrti - sa svim vanrednim izdanjima štampano je ukupno 1.030.150 primeraka.
NATO agresija, Foto Novosti
Prvi novogodišnji kalendar našeg lista, sa slikom Lepe Lukić, 27. decembra 1971. doneo je tiraž od 700.000, a broj od petka 10. aprila 1988, sa velikom nagradnom igrom, štampan je u 675.067 primeraka.
U istoriji "Novosti" najuspešnija je bila 1987. godina: prosečan tiraž prešao je 400.000, a samo u jednoj, "zlatnoj sedmici", od ponedeljka 6. aprila, do nedelje, 12. aprila, ukupan tiraž iznosio je 4.102.009!
Naša akcija "Najplemenitiji podvig", Foto Novosti
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (3)