GROBOVA SRPSKIH HEROJA IMA I NA APENINIMA: Na rub zaborava u javnosti Srbije dospeli su vojni memorijali iz Drugog svetskog rata
GROBLjE Flaminio, na obodu Rima, najveće je u Italiji. Formirano je 1946. godine, a prostire se na čak 140 hektara.
Foto Vikipedija/Avvocatomorelli
U njegovom delu, koji se po ovom rimskom predgrađu naziva Prima porta, nalazi se memorijalni kompleks koji čuva sećanje na poginule partizanske borce i jugoslovenske žrtve fašizma stradale u centralnoj Italiji tokom Drugog svetskog rata. Centralno obeležje na ovom delu groblja delo je vajara Ljubomira Denkovića i arhitekte Sava Subotina, a otkriveno je 1978. godine.
Prima porta, iako jedno od tri najveća memorijala posvećena srpskim i jugoslovenskim žrtvama fašizma koji su večni mir našli na Apeninima, gotovo da je u Srbiji zaboravljeno. Impozantan spomenik čuva posmrtne ostatke 61 partizanskog borca, a posvećen je i svim nevinim civilnim žrtvama stradalim u fašističkim logorima Italije, na ostrvima Ponca, Pijanoza i Elba, ali i partizanima koji su prešli Jadran i borili se protiv Musolinijevog režima i vojske.
Sansepolkoro Foto MSP
Ovo rimsko groblje, zajedno sa ostalim memorijalima u Italiji, kao mesta golgote naših sunarodnika u ratnom vihoru 1941. do 1945. uvršteno je u listu mesta koja bi prema preporuci Muzeja žrtava genocida i Ministarstva prosvete učenici osnovnih i srednjih škola iz Srbije trebalo da posete u okviru studijskih putovanja. Mlade generacije na ovim mestima moći će da uvide da Italiju iz srpskog ugla ne čine samo antički spomenici, biseri umetnosti, sport i hrana nego i važne tragične istorijske epizode koje svedoče o slobodarskom duhu naših sunarodnika i ljudi sa ovih prostora.
Predloženi spisak lokacija deo je široke inicijative Muzeja žrtava genocida, prve takve posle mnogo decenija, čiji je cilj oživljavanje kulture pamćenja na žrtve stradanja, Srbe, Jevreje i Rome sa ovih prostora u Drugom svetskom ratu. Namera je, takođe, da se neguje duh sećanja na slobodarske i antifašističke težnje našeg naroda. Iza ove ideje stalo je i Ministarstvo prosvete, koje je školama prosledilo stručno uputstvo za organizaciju đačkih putovanja sa definisanim ciljevima ovih putovanja.
U središtu oživljavanja "kulture pamćenja" su obilasci mesta velikih stradanja i upoznavanje sa razmerama zločina na mestima na kojima su se i dogodili. Školarci bi time dobili priliku da prodube znanja stečena u udžbenicima, ali i da na autentičnim mestima steknu lični doživljaj turbulentnih istorijskih zbivanja u kojima strada - običan i nevin čovek. Ova putovanja će, takođe, biti i prilika da saznaju mnoge gotovo pa zaboravljene epizode iz naše prošlosti. Zato su na predloženoj mapi upisana i mesta: Gonars, Torino, Kairo Montetote, Akva Santi di Terme, Kastel Arkvato, Kavaleze, Sancepolkoro...
Rim Foto MSP
A upravo takve - potisnute na rub kolektivnog pamćenja - jesu sudbine hiljada naših sunarodnika koji su svoje večno počivalište našli na Apeninskom poluostrvu. Gotovo da su zaboravljeni memorijali u Barleti kod Barija i toskanskom Sanselpokru. Ova mesta čuvaju uspomenu na jugoslovenske ratne žrtve, među kojima je i veliki broj Srba.
Jedno od znamenja groblja u Barleti je spomen-kosturnica i spomenik posvećen jugoslovenskim partizanima, delo Dušana Džamonje. U podnožju monumentalnog kamenog kompleksa počiva oko 200 boraca, ranjenih u borbi protiv okupatora u Jugoslaviji, koji su se lečili i umrli u savezničkim vojnim bolnicama u južnoj Italiji.
SINE MOJ, UMESTO TEBE IMAM SPOMENIK
SPOMEN-kompleks u Barleti otvoren je komemorativnim skupom održanim 1970. godine. Osim predstavnika tadašnje Jugoslavije, italijanske vlade, regije Apulija, prisustvovala je i majka jednog od preminulih boraca. Njeno ime je zaboravljeno, ali govor nije:
"Dečice moja, i ti, sine moj! Na ovom tužnom skupu tvoja majka je ponosna što je dala život onom koji je taj život ponudio domovini. Gorda sam i ponosna čak i ako, umesto tebe, imam ovaj spomenik. Pali ste za novi život, novu generaciju, novi front ,zbog koga mogu da podnesem majčinski bol. Sine moj, tvoja majka je sada ponosna na tebe; čak i ako je sama, nije sama; zajedno je sa novim generacijama naše slobode za koju si pao."
Ilustracija Novosti
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
ĆERKA DOŠLA KOD ČEDE Vidite šta je uradila Kosu: "Dobio je šta je tražio!" (VIDEO)
ČEDA Jovanović nedavno je otkrio da je počeo da živi sa svojim prijateljam Acom Kosom, a ne krije da mu njegova podrška u životu mnogo znači.
11. 01. 2026. u 09:32
Komentari (0)