USTAŠTVO I RASIZAM ISPRED BRIGE ZA KNJIŽEVNOST: Iz Matice hrvatske, "braneći" nenapadnute vrednosti Srbe porede sa bubama koje treba pobiti
SRPSKA nauka dala je pristojan i civilizovan odgovor na pitanje - čija je dubrovačka književnost. Držeći se naučnih činjenica, mi smo na jedan miroljubiv način rekli - dubrovačko nasleđe pripada i Srbima i Hrvatima. S druge strane, neki Hrvati kada govore o toj temi kažu da su Srbi bube koje treba iskoreniti, što pokazuje ne samo nacionalističu i šovinističku crtu, već govori i o njihovom rasizmu i genocidnom programu prema Srbima koji su realizovali u više navrata.

Foto: Printscreen
Ovako predsednik Matice srpske dr Dragan Stanić (poznat i kao Ivan Negrišorac) odgovara na izjavu Slavice Stojan, članice Predsedništva Matice hrvatske, koja je Srbe optužila da prisvajaju dubrovačku književnost, uporedila ih sa bubama i nazvala ih vrstom agresivno-invazivne čeljadi koja ne odustaje.

Dragan Stanić, Foto Privatna arhiva
- Srbi svojataju hrvatsko kulturno nasleđe, oni su predatori koji vrebaju sa granice i koje treba ukloniti gažnjem, otrovima i bacačima plamena - rekla je ova hrvatska istoričarka književnosti za "Dubrovački list". - Srbi su bube koje u strahovitim najezdama uporno godinama nastoje da preplave i kuće i dvorišta i unutrašnje prostore. Kad se tako nešto uvuče u kuću, treba se boriti, nikad ne dopustiti da kuću preplave, da mile po trpezi i po posteljini, nego ih strpljivo i trajno iskorenjivati... Ko je danas, na ovom svetu, od civilizovanih naroda opsednut grabljenjem prostora.
Ovakav jezik, kaže nam Dragan Stanić, govori i kakva je hrvatska perspektiva, odnosno njihove namere prema Srbima.
Stanić ističe i da hrvatska naučna zajednica u nauku često upliće i politiku.
- Srbi u nauci, pa ni u politici nikoga ne prisiljavaju ni na šta, nego dozvoljavaju da svako izjašnjavanje bude utemeljeno na naučno proverljivim argumentima, dopuštaju da se svako izjasni onako kako se oseća - navodi ovaj pisac.
- Dubrovačka specifičnost mora se poštovati, miroljubiv stav je da pripada i jednoj i drugoj tradiciji, sami Dubrovčani nisu imali nacionano opredeljenje, isticali su svoj slovenski identit i bili su svoji, a krajem 19. i početkom 20. veka izjašnjavali su se kao Srbi, jer je nacionalna pripadnost definisana na osnovu jezika, a oni su govorili srpskim jezikom. Mi to poštujemo, a Hrvati hoće da ih kroatizuju na silu. Razvoj istorijskih događaja je učinio da Dubrovnik bude u potpunosti uključen u hrvatski državni i kulturni prostor. To je, takođe, činjenica, sadašnjost je takva ali se prošlost ne može menjati.
Inače, neprimerena izjava hrvatske književnice, nije prva koja dolazi iz susedstva i to sa najviših naučnih adresa. Uvredljive poruke stižu godinama, pa smo tako čuli i neumesnu izjavu potpredsednika Matice hrvatske Maria Jareba koji je rekao: Srbi se otimaju za dubrovačku književnost kao jedan od najvećih dosega hrvatske kulture, jer u to doba Srbi su imali samo gusle, rakiju i prasetinu, nemaju ništa slično što bi ih svrstalo među druge evropske narode.

Neprimeren rečnik istoričarke književnosti, Foto printskrin
Srpska javnost je i letos bila zapljusnuta oštrim kritikama iz komšiluka zbog usvajanja Deklaracije "Granice srpske književnosti" u kojoj se pominje i dubrovačka književnost sa "dvostrukom pripadnošću". Takođe, neodmerene reakcije stigle su i prošle godine kada je srpsko Ministarsvo kulture donelo zakon koji definiše da dubrovačka književnost pripada i Srbima i Hrvatima.
Takođe, nakon objavljivanja dela dubrovačkog pisca Marina Držića u ediciji "Deset vekova srpske književnosti" u izdanju Matice srpske digla se cela Hrvatska. Matica hrvatska taj gest nazvala je bezočnom krađom i otimačinom, ocenjujući da se istorija srpskog svojatanja hrvatske književne i kulturne baštine ponavlja već duže od dva veka, od prvih štampanih izdanja Vuka Karadžića.... Oni su, po običaju preneli na politički nivo, i naveli da "Srbima nisu sami po sebi važni ni Gundulić ni Držić, već hrvatska teritorija i - izlaz na more".
Analitičari kažu da ovakve kvalifikacije najbolje govore da u hrvatskim reagovanjima na naučne i kulturne teme ima ponajviše politike.
A Dragan Stanić je, u Letopisu Matice srpske poručio da svaki pokušaj politizacije jednog ozbiljnog, ne baš lakog, ali ipak sasvim rešivog pitanja treba ostaviti potpuno po strani kao primer neadekvatnog i štetnog pristupa.
- Sve preosetljive i ogorčene Hrvate zamolio bih da prvo ispitaju kakva je realna osnova za njihovu preosetljivost i ogorčenost, pa kad racionalno, na temelju naučnog saznanja utvrde da ozbiljnih razloga za tako nešto nema, onda bi trebalo sami da odustanu od fantoma kojima su ispunili sopstvenu svest - napisao je Stanić. - Ukoliko se to odista desi, te ukoliko kritički tip istoriografske svesti utemelji nacionalno samosvesne Hrvate, onda bi istorijski dogovor dva naroda odista mogao da usledi. Stanić je naveo i da bi svaki čovek od pune umne sabranosti mogao samo da priželjkuje takav ishod događanja, pa bi zato vredelo oko svega toga se i potruditi.
- Na potezu za ozbiljno pretresanje sopstvene svesti i savesti su pre svega ogorčeni hrvatski nacionalisti - istakao je on. - U tom domenu zajedničkih zadataka Srbi su prilično odmakli i obavili veliki deo svoga posla. Sada mirno možemo sačekati da Hrvati pristignu, ako im je uopšte i stalo do kulturnog i civilizovanog dijaloga sa Srbima. Neće morati mnogo vremena da prođe, pa ćemo videti da li smo u ovom zajedničkom poduhvatu išta oposlili.
Inače, skandalozna tekst i rečnik Slavice Stojan izazvao je niz reakcija. tako je ovaj članak putem društvenih mreža podelio i profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejan Jović:
- Članica Predsedništva Matice Hrvatske. U Dubrovačkom listu. Objašnjava zbog čega Hrvatskoj treba zakon o jeziku. Upoređuje Srbe sa bubama koje se uvuku u kuću i koje treba strpljivo i uporno iskoreniti. Doslovno tako.

Slobodan Vuković/Foto: Novosti
Da rečnik kojim se služe hrvatski zvaničnici nema veze sa tim na kojoj funkciji se nalaze i koliko su obrazovani, smatra sociolog Slobodan Vuković.
- Takav način ophođenja prema Srbima ušao je u svest celog naroda - kaže Vuković za naš list. - Hrvati nemaju sopstvenu istoriju i neprimereno reaguju na svaku sitnicu koja bi mogla da ugrozi njihov nacionani identitet koji je na tankim granama.
Naš sagovornik smatra da se i u ovakvom odnosu prema nauci i književnosti vide tragovi revizionizma istorije.
U Dubrovniku se nije govorio hrvatski jezik
Stručna javnost u Srbiji ističe da se nacionalni identitet Dubrovčana krajem 19. i početkom 20. veka gradio prema jeziku kojim su govoprili. A to je bio srspki jezik. Oni kolegema iz Hravske, poručuju da pogledaju šta je o jeziku Dubrovčana rekao veliki filolog, profesor slavistike u Beču, rođeni Dubrovčanin Milan Rešetar:
- Tvrdim, kao što sam tvrdio pre 50 godina, da se u Dubrovniku nije nikada govorilo, ni u njemu celom ni u jednom njegovu delu, dalmatinskim čakavsko-ikavskim govorom, nego uvek samo hercegovačkim štokavskim. Iz te objektivne konstatacije ja sada ne izvodim nikakvih daljih zaključaka, jer su meni Srbi i Hrvati jedan narod pod dva imena, pa ja zato neću nikako reći da se u Dubrovniku nije govorilo hrvatski nego srpski, ali kome su Srbi i Hrvati dva naroda, taj će morati priznati da je Dubrovnik po jeziku uvek bio srpski."

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (4)