SVI BEOGRADSKI SUDOVI U BLOKADI! Pravosuđe u prestonici otežano namiruje obaveze jer stalno pristižu nova potraživanja

RAČUNI svih beogradskih sudova, kao najvećih u zemlji, juče su bili blokirani! Većina je u "nedozvoljenom minusu" već nekoliko meseci, a neki su jedva spojili po nekoliko dana u plusu. Podaci Narodne banke Srbije pokazuju da ima i onih koji ove godine nisu bili "pozitivni" bukvalno nijedan ceo dan!

СВИ БЕОГРАДСКИ СУДОВИ У БЛОКАДИ! Правосуђе у престоници отежано намирује обавезе јер стално пристижу нова потраживања

FOTO: Arhiva novosti

To, konkretno, znači da sudovi sve obaveze i sudske troškove otežano i sa kašnjenjem namiruju, zbog čega rastu zatezne kamate, a samim tim i dugovanja se uvećavaju. Kako nam je objašnjeno, u toku dana desi se priliv novca, kada se sud privremeno odblokira i namiri potraživanja međutim, do isteka dana pristigli zahtevi nadmaše raspoloživu svotu i on opet upada u blokadu.

U najvećem zaduženju trenutno je Prekršajni sud. Sa datumom 9. novembar 2023. njegova blokada iznosi 128.098.997 dinara. Podaci NBS pokazuju da je u neprekidnom minusu neverovatnih 1.827 dana! Sledi Privredni sud, čiji je iznos blokade juče bio 56.775.759 dinara. U neprekidnoj blokadi je, prema podacima NBS, 843 dana, a u poslednjih pet godina - 1.799.

Račun beogradskog Prvog osnovnog suda je ove godine bio blokiran, s prekidima, 231 dan, a u poslednjih pet godina 1.761. Jučerašnji iznos bio je 575.333 dinara. Drugi osnovni sud je 185 dana u blokadi od januara (1.176 dana za pet godina), a trenutni iznos je 134.178 dinara. Treći osnovni sud je 246 dana blokiran (1.573 za pet godina), a trenutni iznos je 126.450.

FOTO: Arhiva novosti

Prekršajni sud

U dopisu koji nam je stigao iz Visokog saveta sudstva (VSS) navodi se da su ove blokade u direktnoj vezi sa troškovima sudskih postupaka za koje se u momentu planiranja budžeta ne zna koliko će trajati, odnosno kada će se završiti.

- Rokovi za plaćanje troškova postupka kraći su od rokova predviđenih Zakonom o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, što rezultira bržim prinudnim izvršenjem na osnovu izvršnih isprava - navodi se u dopisu VSS. - Pre najnovije izmene, Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku je u postupcima stečaja, pred privrednim sudovima, izazvao ogromne troškove zbog isplate naknade štete, gde su rokovi za dobrovoljno plaćanje posebno bili kratki (osam dana). Zato su novčana obeštećenja mahom izvršavana sa računa privrednih sudova preko prinudne naplate.

U VSS se nadaju da će zakonske izmene i duži rokovi za naplatu poboljšati solventnost srpskog pravosuđa.

FOTO: Arhiva novosti

Privredni sud

"Novosti" su se, pozvavši se na Zakon o dostupnosti informacija od javnog značaja, obratile i najzaduženijem - Prekršajnom, kao i najvećem - Prvom osnovnom sudu. Prekršajni sud nam je odgovorio da im je račun tog dana (27. oktobar) bio blokiran za 117.333.553 dinara zbog nemogućnosti isplate troškova prekršajnih postupaka na ime angažovanja advokata.

Prvi osnovni sud je, međutim, odbio naš zahtev poslat imejlom kao "neuredan", jer nema elektronski potpis, ni formu koju propisuje Zakon o opštem upravnom postupku, iako nismo stranka u postupku i mada smo se obratili pozivajući se na sasvim drugi zakon. Budući da se sa ovakvom praksom do sada novinari nisu sretali, obratili smo se i UNS i NUNS.

- Sve teme od javnog značaja trebalo bi da budu transparentne i dostupne novinarskom istraživanju. Zakon treba poštovati, ali bi onda praksa sudova u odgovaranju na novinarske zahteve trebalo da bude ujednačena. Insistiranje, kako tvrdite, samo jednog suda na strogoj formi, selektivan je pristup kojim se dezavuišu novinari da istražuju i rade svoj posao - kaže za "Novosti" Olivera Milošević, potpredsedica UNS.

ISTO I KOD APELACIJE

VIŠI sud u Beogradu juče je bio u nedozvoljenom minusu 170.317 dinara, od početka godine je bio blokiran čak 224 dana, a u poslednjih pet godina - 1.297 dana. Apelacija je ove godine 196 dana blokirana, u poslednjih pet - 729. Trenutno zaduženje je 159.147 dinara.

I predsednik NUNS Željko Bodrožić okarakterisao je postavljanje ovakvih uslova novinarima kao - lošu praksu:

- Nije usamljen slučaj da se traže "rupe" u zakonu da se ne bi izašlo u susret novinarima. Ovo uskraćivanje informacija na štetu je sudova, kojima je očigledno potrebna pomoć da izađu iz nezavidne finansijske situacije. Oni jesu pretrpani predmetima i verovatno je teško naći vremena za odgovore, ali to može biti i običan izgovor.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Alisa te vodi od Stadiona do Diznilenda