KAKO SE SRBIJA UČILA DEMOKRATIJI: Prilozi za istoriju parlamentarnih izbora - koreni političkih podela
TROJIČKIM ili namesničkim Ustavom koji je 1869. donet u Kragujevcu započeo je pravi parlamentarni život u Srbiji, jer su narodne skupštine sve do tada imale saborni karakter. Uspostavljen je predstavnički sistem, usvojeno je načelo podele vlasti, i priznata su osnovna lična i politička prava građana i prvi put u srpskoj istoriji određeno je opšte pravo glasa za svakog Srbina "koji je punoletan i plaća danak"
Foto Profimedija, EPA, TANJUG\AP, Piksel, Raško-prizrenska eparhija, printscreen RTS, "Jutjub", Televizija Vojvodine, Dokumentacija „Novosti“ i "Vikipedija"
• SAMO pet godina pošto je u Srbiju uvedeno pravo glasa, demokratija je u Srba tako napredovala, da je na izborima, 24. oktobra 1874. već pala i prva glava. Kao da je suđeno da se na oltar srpske demokratije prinose žrtve. Vrhunac rasplamsanih stranačkih strasti desiće se u Gornjem Milanovcu gde je na sam dan izbora, i to tri sata pošto je proglašen đ, ubijen narodni poslanik
• U SRBIJI do 1881. godine nije bilo političkih stranaka, poslanici su se delili na vlast i opoziciju - jasno znalo ko je za vladu a ko protiv nje. Početkom predposlednje decenije 19. veka iz postojećih političkih struja nastaće tri stranke, Liberalna, Napredna i Radikalna, koje će kroz , parlamentarne, ali i van skupštinske sukobe, odrediti istoriju moderne srpske države
• Liberali i Naprednjaci, oslanjajući se na intelektualnopolitičku elitu, nastojali su da postanu državotvorne stranke - politikom čvrste ruke, uz jak oslonac na policiju i dinastiju. Za razliku od njih Radikalna stranka imala je najširu socijalnu osnovu čije su pristalice poticale pretežno iz seoskog stanovništva koje je bilo većinsko u tadašnjoj Srbiji
Preporučujemo
VEKOVNA ODBRANA SAMOBITNOSTI: Boka Kotorska kao regija kroz istoriju
27. 10. 2023. u 07:00
POLITIČKA ZRELOST I DALEKOVIDOST BOKELjA: Kontinuitet srpske nacionalne misli u Kotoru
26. 10. 2023. u 07:00
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)