KRALJ DIKTATUROM BRANIO DRŽAVU: Jugoslovenska ideologija i samovlašće Aleksandra Karađorđevića
NOVOSTVORENA Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenca , od prvog trenutka, bila je suočena s mnogim izazovima.
Foto Profimedija, Arhiva Jugoslavije, Arhiv Srbije, Muzej Jugoslavije, Arhiv Beograda, porodica Pribićević, Dkumentacija „Novosti“ “Fejsbuk” i “Vikipedija”
Stranačke strasti bile su u funkciji njihovih, suštinski nepomirljivih, državnih vizija: srpske stranke posmatrale su srpsko državno pitanje kao jugoslovensko, dok su hrvatske stranke jugoslovensko pitanje gledale kao hrvatsko državno pitanje.
Prva decenija postojanja zajedničke države završila se krvoprolićem: u Narodnoj skupštini je 20. juna 1928. godine radikalski poslanik, Puniša Račić, ubio dva zastupnika Hrvatske seljačke stranke, trojicu ranio među kojima smrtno vođu HSS Stjepana Radić). Zločin u Skupštini proizveo je u zemlji najteže moguće političke posledice i produbljivanje već postojeće krize. Njime su pokrenute emocije, stvorila se velika napetost u odnosima između Zagreba i Beograda. Na Badnji dan, 6. januara 1929, kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo je ustav, raspustio parlament, zabranio rad političkih stranaka i sindikata i zaveo ličnu vlast. Šestojanuarski akt je bio samo prirodna završnica višegodišnjih procesa u političkom i parlamentarnom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenca. Graćanske političke partije prihvatile su zavoćenje diktature, krajnje pasivno i bez otpora. Zabranjene zakonom, korumpirane, pocepane i oslabljene one nisu imale mogućnosti da se suprotstave režimu diktature.
Hrvatski političari su u početku verovali da diktatura otvara mogućnost za neposredno sporazumevanje hrvatske opozicije i kralja, bez učešća „srbijanskih” graćanskih političkih partija. Tok dogaćaja ih je ubrzo razuverio... Srpske političke partije potonule su u apatiju. Naviknute na parlamentarne metode borbe one nisu bile sposobne da odgovore izazovima diktature.
Sa protokom vremena, i „pasivna rezistencija” je dobijala oblike otpora koga se režim iskonski bojao. Vojska i njen komandni kadar, grupe „dvorskih” demokrata i radikala, podanička državna uprava, aparat vlasti (pravosuće, policija, žandarmerija), krupni kapital činili su društvenu i političku osnovu diktature.
Preporučujemo
SRBIJA SE UMIRITI NE MOŽE: Oružani ustanak 1941. godine rasplamsao se poput požara
14. 08. 2024. u 13:00
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
NAŠE KOMŠIJE OKRENULE LEĐA UKRAJINI: Veliki šamar za Zelenskog
BUGARSKI ministar odbrane, Dimitar Stojanov, izjavio je danas da ta zemlja neće više da šalje oružje Ukrajini.
09. 06. 2026. u 15:10
HRVATSKA SE OPASNO NAORUŽAVA: Stiže francusko oružje, Zagreb modernizuje i nemačke haubice
HRVATSKA će, osim nabavke 18 novih samohodnih haubica "cezar" od Francuske, modernizovati i 14 postojećih nemačkih "pancir" haubica koje je kupila 2014. godine, proizlazi iz zajedničke izjave o pojačanoj saradnji nemačke i hrvatske vlade.
09. 06. 2026. u 12:21
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)