KRALJ DIKTATUROM BRANIO DRŽAVU: Jugoslovenska ideologija i samovlašće Aleksandra Karađorđevića
NOVOSTVORENA Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenca , od prvog trenutka, bila je suočena s mnogim izazovima.
Foto Profimedija, Arhiva Jugoslavije, Arhiv Srbije, Muzej Jugoslavije, Arhiv Beograda, porodica Pribićević, Dkumentacija „Novosti“ “Fejsbuk” i “Vikipedija”
Stranačke strasti bile su u funkciji njihovih, suštinski nepomirljivih, državnih vizija: srpske stranke posmatrale su srpsko državno pitanje kao jugoslovensko, dok su hrvatske stranke jugoslovensko pitanje gledale kao hrvatsko državno pitanje.
Prva decenija postojanja zajedničke države završila se krvoprolićem: u Narodnoj skupštini je 20. juna 1928. godine radikalski poslanik, Puniša Račić, ubio dva zastupnika Hrvatske seljačke stranke, trojicu ranio među kojima smrtno vođu HSS Stjepana Radić). Zločin u Skupštini proizveo je u zemlji najteže moguće političke posledice i produbljivanje već postojeće krize. Njime su pokrenute emocije, stvorila se velika napetost u odnosima između Zagreba i Beograda. Na Badnji dan, 6. januara 1929, kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo je ustav, raspustio parlament, zabranio rad političkih stranaka i sindikata i zaveo ličnu vlast. Šestojanuarski akt je bio samo prirodna završnica višegodišnjih procesa u političkom i parlamentarnom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenca. Graćanske političke partije prihvatile su zavoćenje diktature, krajnje pasivno i bez otpora. Zabranjene zakonom, korumpirane, pocepane i oslabljene one nisu imale mogućnosti da se suprotstave režimu diktature.
Hrvatski političari su u početku verovali da diktatura otvara mogućnost za neposredno sporazumevanje hrvatske opozicije i kralja, bez učešća „srbijanskih” graćanskih političkih partija. Tok dogaćaja ih je ubrzo razuverio... Srpske političke partije potonule su u apatiju. Naviknute na parlamentarne metode borbe one nisu bile sposobne da odgovore izazovima diktature.
Sa protokom vremena, i „pasivna rezistencija” je dobijala oblike otpora koga se režim iskonski bojao. Vojska i njen komandni kadar, grupe „dvorskih” demokrata i radikala, podanička državna uprava, aparat vlasti (pravosuće, policija, žandarmerija), krupni kapital činili su društvenu i političku osnovu diktature.
Preporučujemo
SRBIJA SE UMIRITI NE MOŽE: Oružani ustanak 1941. godine rasplamsao se poput požara
14. 08. 2024. u 13:00
POLOVNI HRVATSKI "RAFAL" SE POKRAVIO ČIM JE POLETEO: Hitno morao da prekine let
JEDAN od borbenih aviona „Rafal“ Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva morao je u četvrtak da prekine planirani let zbog tehničkih problema koji su se pojavili pri poletanju.
16. 01. 2026. u 21:12
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
Šta znači kad je na Krstovdan VEDRO I VETROVITO
KRSTOVDAN, koji se obeležava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje veru, prirodu i čoveka. Iako često ostaje u senci Bogojavljenja, Krstovdan u narodnom pamćenju nosi jednaku simboliku, kao dan kada se sudbina godine “zapečati”, a voda, vetar i nebo postaju glasnici onoga što dolazi.
18. 01. 2026. u 11:39
Komentari (0)