KRALJ DIKTATUROM BRANIO DRŽAVU: Jugoslovenska ideologija i samovlašće Aleksandra Karađorđevića
NOVOSTVORENA Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenca , od prvog trenutka, bila je suočena s mnogim izazovima.
Foto Profimedija, Arhiva Jugoslavije, Arhiv Srbije, Muzej Jugoslavije, Arhiv Beograda, porodica Pribićević, Dkumentacija „Novosti“ “Fejsbuk” i “Vikipedija”
Stranačke strasti bile su u funkciji njihovih, suštinski nepomirljivih, državnih vizija: srpske stranke posmatrale su srpsko državno pitanje kao jugoslovensko, dok su hrvatske stranke jugoslovensko pitanje gledale kao hrvatsko državno pitanje.
Prva decenija postojanja zajedničke države završila se krvoprolićem: u Narodnoj skupštini je 20. juna 1928. godine radikalski poslanik, Puniša Račić, ubio dva zastupnika Hrvatske seljačke stranke, trojicu ranio među kojima smrtno vođu HSS Stjepana Radić). Zločin u Skupštini proizveo je u zemlji najteže moguće političke posledice i produbljivanje već postojeće krize. Njime su pokrenute emocije, stvorila se velika napetost u odnosima između Zagreba i Beograda. Na Badnji dan, 6. januara 1929, kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo je ustav, raspustio parlament, zabranio rad političkih stranaka i sindikata i zaveo ličnu vlast. Šestojanuarski akt je bio samo prirodna završnica višegodišnjih procesa u političkom i parlamentarnom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenca. Graćanske političke partije prihvatile su zavoćenje diktature, krajnje pasivno i bez otpora. Zabranjene zakonom, korumpirane, pocepane i oslabljene one nisu imale mogućnosti da se suprotstave režimu diktature.
Hrvatski političari su u početku verovali da diktatura otvara mogućnost za neposredno sporazumevanje hrvatske opozicije i kralja, bez učešća „srbijanskih” graćanskih političkih partija. Tok dogaćaja ih je ubrzo razuverio... Srpske političke partije potonule su u apatiju. Naviknute na parlamentarne metode borbe one nisu bile sposobne da odgovore izazovima diktature.
Sa protokom vremena, i „pasivna rezistencija” je dobijala oblike otpora koga se režim iskonski bojao. Vojska i njen komandni kadar, grupe „dvorskih” demokrata i radikala, podanička državna uprava, aparat vlasti (pravosuće, policija, žandarmerija), krupni kapital činili su društvenu i političku osnovu diktature.
Preporučujemo
SRBIJA SE UMIRITI NE MOŽE: Oružani ustanak 1941. godine rasplamsao se poput požara
14. 08. 2024. u 13:00
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
KLANICA U KONSTANTINOVKI: Ukrajinci beže, Rusi jurišaju sa isukanim bajonetima
KOMANDANT bataljona je izjavio da ukrajinske oružane snage izbegavaju borbu lakog oružja u Konstantinovki. Prema njegovim rečima, tokom čišćenja naselja, ukrajinski vojnici pokušavaju da izbegnu blisku borbu, jer su inferiorni u odnosu na ruske jedinice u vatrenim obračunima.
01. 07. 2026. u 15:48 >> 15:55
ZELENSKI ODLAZI U ISTORIJU? Ovaj čovek ulazi u trku za predsednika Ukrajine
VALERIJ Zalužni, bivši vrhovni komandant i trenutni ukrajinski ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je sadašnjem predsedniku zemlje, Volodimiru Zelenskom, da namerava da postane novi predsednik Ukrajine.
01. 07. 2026. u 15:45
JEZIV SNIMAK IZ HRVATSKE, DEVOJKE VIKALE: "Ne u autobus, ne!"
DRUŠTVENIM mrežama kruži snimak koji prikazuje zabrinjavajuću vožnju vozača kamiona.
30. 06. 2026. u 11:05
Komentari (0)