GUJON O DOPRINOSU SRPSKIH NAUČNIKA U SVETU: Vučić stavlja poseban akcenat na razvoj Srbije u ovoj oblasti
DIREKTOR Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon prisustvovao je danas zajedno sa ministarkom nauke, inovacija i tehnološkog razvoja Jelenom Begović 2. Naučnom forumu Italija-Srbija u Trstu.
Foto: Marko Petrović KJKD
On je tom prilikom rekao da uprkos tome što je naša zemlja mala i sa ograničenim resursima možemo sa ponosom da istaknemo da su upravo veliki umovi koji su potekli sa prostora Srbije zaslužni za neke od inovacija koje su zauvek promenile svet.
- Nikola Tesla, tvorac sistema naizmeničnih struja. Mihajlo Pupin i njegovi kalemovi koji su rešili problem žičnog telegrafskog i telefonskog prenosa na velike daljine. Milutin Milanković koji je prvi svetu ukazao na problem klimatskih promena i čija teorija je danas aktuelnija nego ikad. Oni su samo jedni od mnogih naučnika čiji je rad ostavio traga na čovečanstvo - naglasio je Gujon.
Gujon je naveo da su mnogi u svetu čuli za ove velikane iz oblasti nauke ali da malo ko zna da su oni zapravo srpskog porekla. Jedan od ciljeva Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju je upravo promocija Republike Srbije i njenih dostignuća na polju naučne diplomatije.
- Ono što je ovim srpskim naučnicima omogućilo da svoje kreativne ideje sprovedu u delo jeste njihov odlazak u inostranstvo i razmena iskustava sa drugim naučnicima širom sveta. Bez razmene ideja i saradnje nema ni napretka. Danas smo svedoci toga da se svet ubrzano menja. Savremeni tehnološki sistemi i veštačka inteligencija sve više utiču na oblikovanje naše svakodnevnice. Ići u korak sa inovativnim dostignućima, prioritet je i potreba svake zemlje. Ovakvi skupovi kroz koje imamo priliku da razmenjujemo naša iskustva i znanja iz oblasti nauke, predstavljaju temelj za dalji naučno-tehnološki razvoj naših zemalja i učvršćivanje naše saradnje - rekao je Gujon.
On je istakao da predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić stavlja poseban akcenat na razvoj Srbije u ovoj oblasti. Izgradnjom naučno-tehnoloških parkova, start-ap habova kao i kroz druge projekte omogućava se mladim i talentovanim ljudima da učestvuju u razvoju svoje zemlje i da daju doprinos čitavom svetu.
Forum je okupio vodeće stručnjake i naučnike iz Srbije i Italije sa ciljem jačanja saradnje i razmene znanja između ove dve zemlje. Na forumu su sa italijanske strane govorili Ana Marija Bernini, ministarka za visoko obrazovanje i istraživanja Italije, Roberto Dipiaza, gradonačelnik Trsta, Massimiliano Fedriga, predsednik regiona Friuli Venezia Giulia i profesorka Katerina Petrilo, predsednica AREA Naučnog parka.
Na forumu su se sa srpske strane obratili dr Jelena Begović, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Republike Srbije, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon i Mihailo Vesović iz Privredne komore Srbije.
Nakon otvaranja Foruma održan je bilateralni sastanak italijanske i srpske delegacije i potpisano je nekoliko Memoranduma o saradnji u različitim naučnim oblastima.
Preporučujemo
DRŽAVA BRINE O SVAKOM DETETU: Iz Alimentacionog fonda isplaćeno 5,5 miliona dinara
08. 12. 2025. u 12:58
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (20)