SRCE I PAMET NA STRANI SRBIJE: Vojvodina danas - šta smo dobili od predaka a šta dugujemo potomcima
KAD se u ovo vreme povede reč o Vojvodini pitanje nad pitanjima je njena autonomija u prošlosti, današnjici i sutrašnjici.
Foto Muzej Vojvodine, Muzej Novog Sada, Foto arhiva Matice Srpske, Arhiv Vojvodine, Dokumentacija „Novosti“, Vikipedija ...
Ono što je notorna istorijska činjenica to je da je pitanje autonomije sve do 1918 postavljao isključivo srpski narod u Ugarskoj, da su Srbi i u jugoslovenskoj, a sada i u srpskoj državi, bili glavni nosioci i zagovornici autonomnog (verskog, nacionalnog, personalnog, teritorijalnog) statusa Vojvodine u sastavu državnih organizacija u kojima su se nalazili.
Nekoliko je važnih istorijskih faktora uticalo na taj fenomen. Sve do nestanka osmanske vlasti iz Panonije, na teritoriji Vojvodine nalazilo se jedno od najvažnijih središta čuvanja pravoslavne vere i uspomena na slavnu prošlost i državotvornu tradiciju srpskog naroda.
To su središte bili pre svega manastiri u Fruškoj Gori („Sremski atos“, ili „Sveta gora fruškogorska“). Hopovo, Krušedol, Jazak, Đipša, Privina Glava, Šišatovac i još desetak drugih manastira bili su prava straža nad srpskom istorijom, religijom i kulturom. Svi u okviru Pećke patrijaršije (ali i kad ona nije postojala), kao i druga srpska svetilišta ove vrste (od Hilandara, do Manasije) igrali su ulogu zamene za izgubljenu državu.
Foto Muzej Vojvodine, Muzej Novog Sada, Foto arhiva Matice Srpske, Arhiv Vojvodine, Dokumentacija „Novosti“, Vikipedija ...
Neizbežno je i pitanje: Šta je zapravo Vojvodina? Da li je definisani geopolitički prostor, da li je tradicionalni politički i administrativni entitet, možda samo ekonomski i socijalni interes, ili prejako osećanje zavičajne pripadnosti, mentaliteta i ideoloških stereotipa? Ako odgovor potražimo u tekovinama nauke o istoriji Vojvodine u XIX i XX veku, da li je Vojvodina, makar u naznakama, prirodno-geografska celina, čitaoci „Istorijskog dodtka“ i nekoliko narednih brojeva, videće da očevidno to nije.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)