„STOJTE GALIJE CARSKE“: Na današnji datum počelo sahranjivanje srpskih vojnika u Plavu grobnicu - Večni dom za hiljade srpskih vojnika (VIDEO)

Драган РадојчинПр

21. 01. 2026. u 17:06

NA DANAŠNjI dan, pre tačno 110 godina, u jeku Prvog svetskog rata talasi Jonskog mora kod ostrva Vido postali su večni dom za hiljade srpskih vojnika. Bio je to početak jedne od najpotresnijih epizoda srpske istorije – nastanak „Plave grobnice“.

„СТОЈТЕ ГАЛИЈЕ ЦАРСКЕ“: На данашњи датум почело сахрањивање српских војника у Плаву гробницу  - Вечни дом за хиљаде српских војника (ВИДЕО)

Foto: Goran Čvorović

Posle natčovečanskih napora povlačenja srpske vojske kroz gudure današnje Albanije i dodatne golgote od 160 kilometara pešačenjem kroz močvare od Skadra do Valone, zbog toga što se nisu pojavili očekivani saveznički brodovi, srpski vojnici počeli su masovno da se razboljevaju i umiru od tifusa, ali i od gladi i iscrpljenosti.

Golgota srpskih vojnika

Kako nije bilo dovoljno mesta u grobnicama ostrva Krfa, ali i na obližnjem ostrvcu Vido, na koje su oboleli od tifusa prebacivani, a zbog opasnosti od širenja epidemije, doneta je odluka da se sahranjuju u moru.

Povlačenje preko Albanije

Prema zvaničnim, ali nepotpunim podacima, do 23. marta 1916. godine u Krfskom kanalu sahranjeno je 4.847.srpskih vojnika i oficira. U znak sećanja na stradanje naših vojnika, postojao je običaj da svi srpski brodovi koji prolaze Krfskim kanalom zastanu kako bi odali počast stradalim srpskim ratnicima.

Potresna rodoljubiva pesma koja opeva stradanje srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu

Malo je književnih dela koja su tako neraskidivo vezana za istorijski trenutak kao što je to poema Milutina Bojića „Plava grobnica“. Bojić, i sam svedok užasnog stradanja srpskih vojnika, napisao je pesmu koja je postala himna srpskog stradanja i vaskrsenja i neizostavan biser ogrlice srpske književnosti.

Analizirajući ovu pesmu ne možemo, a da ne konatstaujemo spajanje horora smrti i večne slave, bogat emotivni jezik, kontraste između užasa rata i stradanja i buduće slave, te apostrofe brodovima i mrtvim vojnicima, u kojima se naglašava patos (strasno uzbuđenje), rodoljublje i večna uspomena na žrtvu. Emotivno snažna, bogata, slikovita, zvučna i ritmična, iako može delovati i patetično zbog ratnih okolnosti, „Plava grobnica“ postala je poema srpskog stradanja i junaštva u kojoj se spajaju užasi stradanja i svetinja, i u kojoj se trajno čuva uspomena na sve one koji su položili život za slobodu otadžbine.

Ovo su samo neki od stihova koje već decenijama potresaju dušu svakog ko pročita Bojićevu poemu, a svestan je golgote koju su početkom dvadesetog stoleća prošli srpski vojnici. 

Plava grobnica

…Stojte, galije carske ! Sputajte krme moćne!

Gazite tihim hodom!

Opelo gordo držim u doba jeze noćne

Nad ovom svetom vodom….

…..Tu na dnu, gde školjke san umoran hvata

I na mrtve alge, tresetnica pada,

Leži groblje hrabrih, leži brat do brata,

Prometeji nade, apostoli jada…..

…. A kad opelo svršim, klizite u noć crnu pobožno i nečujno...

….. Ali ovo groblje, gde je pogrebena ogromna i strašna tajna epopeje,

…. kolevka će biti bajke za vremena,

…. Gde će duh da traži svoje korifeje.

Sećanje koje ne bledi

„Plava grobnica“ tako ostaje duboko urezana u kolektivnu svest kao dokaz nesalomivog duha jednog naroda koji je, uprkos potpunom uništenju uspeo da se oporavi i izvojuje pobedu nad mnogo jačim neprijateljem.

Milutin Bojić

Bio je srpski pesnik, dramski pisac, književni kritičar, pozorišni recenzent, i vojnik. Rođen u Beogradu 1892. godine, a a preminuo u Solunu 1917. godine. Bio je učesnik Prvog svetskog rata i srpske golgote na Krfu. Pasionirani proučavalac Biblije, nadahnjivao se i delima Viktora Igoa, Fridriha Ničea, Šarla Bodlera, Lava Tolstoja, Antona Čehova i Sigmunda Frojda. Najpoznatiji je bio po patriotskoj poeziji, gde je pokušavao da oponaša Igoove retoričke stihove. Mihailo Đorđević, pišući o Bojiću u svojoj knjizi navodi, da bi „Bojićev uticaj na srpsku književnost bio još veći da je preživeo rat“, hvaleći ga kao „ jednog od velikih pesnika 20 veka“.

BONUS VIDEO : 

PRIČA O NAJSTARIJEM SRPSKOM KRSTU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

HITNO JE, TUKU JE! Baron spasio život drugarici - preko video poziva svedočio užasu, odmah pozvao 911! Procurio transkript razgovora