POJAS BOGORODICE MEĐU SRBIMA: Jedna od najvrednijih hrišćanskih relikvija na Spasovdan u Beogradu (FOTO)

Boris Subašić

09. 04. 2026. u 15:29

POJAS Presvete Bogorodice, koji se čuva u manastiru Vatoped na Svetoj Gori, predvodiće ovogodišnju Spasovdansku litiju u Beogradu.

ПОЈАС БОГОРОДИЦЕ МЕЂУ СРБИМА: Једна од највреднијих хришћанских реликвија на Спасовдан у Београду (ФОТО)

SPC

Ovu vest otkrio je u utorak, na Blagovesti, patrijarh srpski Porfirije. 

Biće to veliki povratak u Srbiju jedne od najvrednijih relikvija hrišćanstava u Srbiju, koju je poklonio knez Lazar slavnom manastiru u kome je postrig i monaško ime Sava dobio knez Rastko Nemanjić i u kome je sa ocem Simeonom, Nemanjom, boravio tokom zidanja Svete srpske carske lavre.

Put Bogorodičinog pojasa, koji je sama isplela od kamilje dlake, od Jerusalima do Vatopeda trajao je vekovima. Po najstarijem predanju, apostol Toma je zakasnio na njenu sahranu u dubokoj pećini u Getsimaniji pod Maslinovom gorom. Kroz suze je molio apostole da otvore sarkofag, da bi video Bogomajku i poklopac je pomeren, a zaprepašćeni Hristovi učenici su ugledali prazan kovčeg jer se Bogorodičino telo uznelo u nebo. U sarkofagu su bili samo njen veo - maforion i pojas kojim se podvezivala dok je dojila Hrista.

foto: B.Subašić

Bogorodičin sarkofag u Getsimaniji

Svetinje su čuvali jerusalimski hrišćani do uništenja grada 70. godine, kada su Rimljani raselili stanovništvo. Bogorodičin pojas su hrišćani doneli u pobožnu provinciju Kapadokiji u grad Zili, sedištu episkopije. Od Jerusalima su ostale samo ruševine na kojima je 131. podignut novi grad Elija Kaptolina i naseljeni legijski veterani. Kada je 325. u njega došla Sveta Jelena, majka Konstantina Velikog, vratila mu je ime Jerusalim i po sinovljevom nalogu je počela podizanje kompleksa Crkve Vaskrsenja, u koju je radi blagoslova premešten Bogorodičin pojas, a zatim je nošen i u Crkvu Blagoveštenja u Nazaretu. Uvek je vraćan u Kapadokiju, do 5. veka.

foto: B.Subašić

Crkva Bskrsenja u Jerusalimu

- Taj pojas docnije je prenet u Carigrad iz episkopije Zile i čuvan u zapečaćenom kovčegu u Bogorodičinoj crkvi Vlaherni, zadužbini carice Pulherije. I nikad se nije otvarao ovaj kovčeg sve do vremena cara Lava Mudroga (886-912). Supruga Lavova, carica Zoja, duševno oboli, i prema nekom tajanstvenom viđenju požele ona da se na nju metne pojas Svete Bogorodice. Car umoli patrijarha, te se kovčeg otvori, pojas iznese i stavi na bolesnu caricu. Carica odmah ozdravi. U spomen toga čuda ustanovi se ovaj praznik - zapisao je Ava Justin Popović.

foto: B.Subašić

Crkva Blagoveštenja u Nazaretu

Latinski krstaši su 1204. napali i razorili Konstantinopolj, nemilosrdno paleći i harajući pravoslavne hramove, osim Vlahernske crkve, jer je papa zahtevao da se hram s Bogorodičinim relikvijama sačuva i da se one predaju njegovim izaslanicima.

Sudbina Bogorodičinog pojasa i carskog zlatnog krsta sa česticom časnog krsta od tada je maglovita jer su neke relikvije odnete na Zapad, a neke su zadržali Latini koji su svetinjama često trgovali. Po jednoj priči, tako su Bogorodičin pojas i zlatni krst došli u bugarske ruke. Po drugoj, bugarski car Jovan Asen Drugi ga je 1230. zaplenio od epirskog despota Teodora Duke. Kako god, pojas je čuvan u Velikom Trnovu, tada bugarskoj prestonici, kao simbol carske moći.

foto: B.Subašić

Manastir Vatoped

Kada je ambiciozni Mihailo Treći Šišman došao na presto, Bogorodičin pojas i zlatni krst nosio je u vojne pohode kao "duhovne štitove" vojske. Nisu mu pomogli u bici kod Velbužda 1330, kada ga je do nogu potukao Stefan Dečanski, a srpska vojska je zaplenila carsku komoru u kojoj su bili Bogorodičin pojas i zlatni krst iz Carigrada. Oni su ostali u Srbiji do vremena kneza Lazara, koji nije želeo da ih koristi za svoju slavu, već ih je poslao u Carigrad kao neprocenjivo vredan poklon tokom pregovora o izmirenju sa Vaseljenskom patrijaršijom, po hilandarskom igumanu Nikodimu "tolkovatitelju", glavnom pregovaraču. Pregovori su uspeli, anatema je skinuta sa Srpske patrijaršije, a Bogorodičin pojas je donesen u Vatoped, kome ga je knez Lazar namenio.

I PUTIN SE POKLONIO SVETINjI

Tokom strašne epidemije kolere 1864, koja je morila stanovnike Carigrada, kaže jedno predanje, monasi Vatopeda su pohitali u pomoć s Bogorodičinim pojasom i zaraza je nestala čim se brod sa svetinjom približio luci, zbog čega je i sam sultan celivao relikviju. Vera u moć Bogorodičinog pojasa videla se i 2010, kada je iz Vatopeda donesen u Rusiju. Milioni ljudi, a prvi predsednik Vladimir Putin, poklonili su se svetinji koja je, kao i cela Sveta Gora, od 13. do 15. veka sačuvana zahvaljujući srpskim vladarima.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PRIPREMA SE „ŠPANSKA PITA“: Novi specijalitet za umetničke sladokusce iz „kuhinje“ Fondacije Mozzart