PO STUDENTU 1,27 MILIONA: Koliko država izdvaja za školovanje akademca koji je na budžetu
DRŽAVA za školovanje jednog budžetskog studenta u Srbiji godišnje izdvaja i do 1,27 miliona dinara, u zavisnosti od fakulteta koji pohađa. U taj iznos ne ulazi samo nastava, već i plate profesora i zaposlenih, održavanje zgrada, laboratorije, oprema, biblioteke, naučno-istraživački rad, kao i subvencije za smeštaj i ishranu. Za visoko obrazovanje ove godine iz budžeta je opredeljeno više od 95 milijardi dinara, iz kojih se finansira školovanje gotovo 95.000 budžetskih studenata širom Srbije.
Foto: Privatna arhiva
Visoko obrazovanje predstavlja jednu od najvećih investicija države u budućnost. Budžet Ministarstva prosvete ove godine povećan je za 13 odsto i iznosi 425,4 milijarde dinara, dok je za visoko obrazovanje izdvojeno više od 95 milijardi dinara. Kako objašnjava ministar prosvete Dejan Vuk Stanković, novac za univerzitete nije namenjen samo za izvođenje nastave.
- Mi finansiramo zarade zaposlenih, od onih koji direktno učestvuju u nastavi, do upravljačkog i administrativnog kadra, održavanje zgrada, nabavku opreme, od laboratorija do povećanja bibliotečkog fonda, kao i naučne aktivnosti na univerzitetima - rekao je Stanković.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji trenutno studira oko 250.000 mladih, od kojih je približno 95.000 na budžetu. Međutim, država ne ulaže isti iznos u svakog studenta. Visina izdvajanja zavisi od studijskog programa, opreme neophodne za izvođenje nastave i troškova praktičnog rada.Zbog toga su fakulteti svrstani u devet finansijskih grupa. Dok pojedini studijski programi zahtevaju učionice i biblioteke, drugi podrazumevaju skupe laboratorije, specijalizovanu opremu, umetničke ateljee ili kliničku praksu.
Prvi upisni rok
REZULTATI prvog upisnog roka na Univerzitetu u Beogradu pokazuju da je interesovanje budućih brucoša i dalje najveće za Fakultet organizacionih nauka, Ekonomski, Stomatološki i Arhitektonski fakultet, dok se najveća konkurencija tradicionalno beleži na studijama psihologije. Istovremeno, pojedini fakulteti, poput Poljoprivrednog, Rudarsko-geološkog, Geografskog, Hemijskog i Šumarskog ni ove godine nisu uspeli da popune sva mesta.Najviše novca izdvaja se za studente Fakulteta likovnih umetnosti. Kada se saberu troškovi nastave, rada u malim grupama, opreme, materijala, kao i subvencije za studentski standard, država godišnje ulaže oko 1,27 miliona dinara po studentu. Odmah iza umetničkih studija nalazi se Medicinski fakultet, gde obrazovanje budućeg lekara košta oko 1,14 miliona dinara godišnje. Među najskupljim studijama su i one na Elektrotehničkom fakultetu, za koje država izdvaja oko milion dinara godišnje po studentu, pre svega zbog ulaganja u savremene laboratorije, računarsku opremu i softverske licence.
Ministar Stanković ističe da upravo praktična nastava pravi najveću razliku u troškovima između fakulteta.
- Naravno da su najskuplji oni fakulteti koji imaju i praktičnu nastavu, gde treba opremiti laboratorije ili organizovati praktičan rad - naglasio je ministar. - Ti fakulteti su svakako skuplji od onih gde se najveća ulaganja odnose na bibliotečke fondove, naučne konferencije ili studentska putovanja. Fakulteti društveno-humanističkih nauka imaju znatno niže troškove izvođenja nastave, jer ne traže skupu laboratorijsku opremu ni velike količine potrošnog materijala.
Pored troškova studiranja, značajna sredstva izdvajaju se i za studentski standard. Smeštaj u domovima i subvencionisana ishrana u menzama predstavljaju dodatnu pomoć, pa država u proseku za svakog studenta izdvaja oko 194.000 dinara godišnje.Istovremeno, fakulteti imaju autonomiju u raspolaganju novcem, ali je trošenje podložno kontroli kako bi budžetski dinar bio iskorišćen za unapređenje kvaliteta nastave i uslova studiranja.
Veliki broj mladih školuje se i kao samofinansirajući. Školarine na državnim fakultetima kreću se od oko 84.000 do 300.000 dinara godišnje. I ove godine država će refundirati 50 odsto prve uplaćene rate školarine samofinansirajućim studentima koji ispunjavaju propisane uslove.
Preporučujemo
BEOGRAD NA UDARU PLjUSKOVA: RHMZ upalio alarme - Građanima se savetuje oprez
06. 07. 2026. u 17:40
STIŽE NOVAC STUDENTIMA POSLE 15. JULA: Evo ko dobija povraćaj 50 odsto školarine
06. 07. 2026. u 16:07
SUTRA JE IVANjDAN: Veruje se da ovi običaji veče uoči praznika donose blagostanje
06. 07. 2026. u 16:00
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
DRAMA NA NEBU: Ruski avioni izbacili uređaje blizu britanskog nosača aviona, hitno dignuti F-35
VELIKA Britanija presrela je dva ruska aviona nakon što je premestila nosač aviona ka Arktičkom krugu radi podrške misijama NATO.
06. 07. 2026. u 09:38
NOVINARKA MARIJA NAĐENA MRTVA U AUTU: Kamere snimile poslednje trenutke
GRČKU je potresla vest o iznenadnoj smrti novinarke Marije Antonijanaki, koja je pronađena mrtva u svom automobilu u Iraklionu na Kritu.
06. 07. 2026. u 10:26
"SPAVAO BIH S NjOM I OŽENIO JE!" Skandal premijera Australije sa Kajli Minog - oženio se pre 6 meseci, a sad se izvinjava
AUSTRALIJSKI premijer Entoni Albaneze uputio je nedvosmisleno izvinjenje zbog komentara o pop zvezdi Kajli Minog koje je prošle nedelje izneo tokom gostovanja u jednom podkastu. Njegove izjave izazvale su talas osuda, a kritičari su ih nazvali „potpuno neprimerenim” i poručili da „omalovažavaju funkciju premijera”, piše Bi-Bi-Si.
06. 07. 2026. u 18:21 >> 18:21
Komentari (0)