BEZ IMENA 4.000 OTKOPANIH TELA: Iz "Veritasa" pozvali porodice nestalih da ponove prijave i daju uzorke

PREDSEDNIK Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" Savo Štrbac pozvao je porodice i srodnike nestalih da nadležnim institucijama, poput Crvenog krsta, podnesu zahteve za traženje i prilože uzorke krvi neophodne za DNK identifikaciju posmrtnih ostataka stradalih tokom i nakon hrvatske vojne akcije "Oluja".

БЕЗ ИМЕНА 4.000 ОТКОПАНИХ ТЕЛА: Из Веритаса позвали породице несталих да понове пријаве и дају узорке

Foto: Ranko Ćuković

Od sukoba na prostoru biše Jugoslavije, i operacija za etničko čišćenje Hrvatske od Srba, prošlo je više od tri decenije, a još se kao nestali vode 10.000 ljudi sa prostora Hrvatske, BiH, KiM, i nešto malo iz Slovenije.

- Mi imamo trenutno na ovom području, nekada zajedničke države, više od 4.000 ekshumiranih posmrtnih ostataka koji nisu identifikovani. Ako ih identifikujemo, mi drastično smanjujemo broj nestalih, a sve te identifikacije danas idu po DNK analizi od živih rođaka - kaže Savo Štrbac, predsednik "Veritasa".

Nakon "Bljeska" i "Oluje" Srbi proteranih iz Hrvatske razišli su se po svetu, neki su prijavili nestale dok je postojala Republika Srpska Krajina, koja je imala svoje organe, pa i Crveni krst, gde su prijavljivani nestali.

- U nepriznatoj državi, bili su nepriznati i njeni organi. Tako da, ljudi koji su se prijavili '91, '92, '93. godine, ili '94, moraju ponovo da prijavljuju nestale iz ratova - objašnjava Štrbac. - Svi koji su u ratu nekoga izgubili, a još nisu dobili posmrtne ostatke, trebalo bi da provere dve stvari: da li su prijavili nestale tamo gde treba, otvorili zahteve za traženje i da li su dali krv kako bi se uradile analize za proveru DNK.

Dan sećanja u Mrkonjić Gradu

Kada svi: Hrvati, Srbi, i Bošnjaci, na isti način budemo tretirali događaje iz devedesetih, naravno, i one iz ranijih vremena, onda će doći do istinskog pomirenja. Zasada smo sukobljeni, svaka strana u svoje rovove, držimo se svojih narativa i ne odstupamo - ocenio je Štrbac uoči godišnjice masovnog egzodusa Srba iz Hrvatske, koji je počeo 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske i policije, kao i jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije. Dan kasnije hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji. Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je proterano više od 220.000 krajiških Srba, poginulo je i nestalo 1.943 ljudi, a Dan sećanja biće obeležen u Mrkonjić Gradu u utorak, 4. avgusta.

Ko nije podneo zahtev, prema rečima Štrpca to može da uradi preko Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, preko nacionalnih ogranaka Crvenog krsta ili organizacije Crvenog polumeseca u mestima gde živi i tu će dobiti sve informacije.

- To je jedan kratak postupak, popuni se formular, potrebno je da daju krv ako već nisu dali, a ako jesu da provere da li ima dovoljno tih referentnih uzoraka, jer se može desiti da nema, pa onda se mora ponoviti sa istim članovima, ili proširiti taj krug članova porodice - rekao je Štrbac. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

VOŠIN KOŠMARNI DEŽA VI: Novi poker Ajaksa za kraj evropskog puta Novosađana (FOTO/VIDEO)