REVOLUCIJA U SVETU AUTOMOBILA: Srpski stručnjaci u istraživanju koje može da promeni svet (VIDEO)
ISTRAŽIVANjE u kome učestvuje Beogradski univerzitet moglo bi da donese revoluciju u svetu automobila.
Foto: Tanjug/AP
Stručnjaci iz Srbije, zajedno sa kolegama iz SAD, Japana i Kanade rade na istraživanju koje može da omogući primenu vodonika kao goriva za automobile.
Motori koje pokreću gorivne ćelije vodonika idealni su jer ne zagađuju životnu sredinu. Koriste kao gorivo vodonik i kiseonik iz vazduha, a jedini nusproizvod je voda, tako da zagađenja nema.
Međutim, ono što je jedan od najvećih problema kod gorivnih ćelija vodonika jeste njihova visoka cena.
Upravo time, odnosno načinom na koji može da se spreči degradacija gorivnih ćelija i produži njihov život kako bi mogle da se primenjuju u komercijalnim vozilima, bavili su se naši naučnici. Oni su to radili zajedno sa kolegama sa američkih univerziteta Džon Hopkins, Viskonsin-Medison, Dreksel, japanskog Došiša univerziteta, te Ouk ridž nacionalne laboratorije u SAD.
Trenutno tek mali broj modela automobila koristi gorivne ćelije vodonika, a predmet proučavanja naših stručnjaka bile su takozvane gorivne ćelije sa polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC).
Kako je objavljeno u članku u časopisu „Nejčr materijals“, istraživanjem su otkrili tehnologiju koja bi mogla da bude korak bliže ka primeni ovakvog pogona u automobilima.
Trenutno se za proces reakcije u gorivnim ćelijama, u kojima se koriste vodonik i kiseonik kako bi se dobila struja za pogon električnog motora, koriste nanočestice zasnovane na platini.
Platina je veoma skupa, a takve gorivne ćelije brzo propadaju i imaju kratak vek trajanja.
Naši naučnici, zajedno sa stranim kolegama, ispitivali su kako da uspore proces degradacije tih nanočestica na atomskom i molekularnom nivou.
Otkrili su da hemijskom upotrebom zlata može da se uspori propadanje PEMFC. Zahvaljujući njihovoj tehnologiji, vek ovakvih gorivnih ćelija mogao bi da bude čak 30 puta duži.
Jedan od rukovodećih naučnika u ovom istraživanju, koje je sprovedeno u Argon laboratoriji u državi Ilinoj, bio je i Vojislav Stamenković.
Stamenković, poreklom iz Srbije i doktorand Beogradskog univerziteta, jedan je od glavnih istraživača u toj američkoj laboratoriji.
rs.sputniknews.com
Preporučujemo
ZAPOŠLjAVANjE SE NASTAVLjA: U kompanija Aptiv pakard radiće čak 4.200 ljudi
08. 09. 2020. u 14:48
STRAVIČAN INCIDENT SA ELEKTRIČNIM AUTOMOBILOM: Eksplodirao tokom punjenja (VIDEO)
03. 09. 2020. u 16:35
ZBOG OVE POJAVE NAJAVLjEN I NAJVIŠI STEPEN UPOZORENjA: Evo šta očekuje koji deo zemlje
23. 01. 2026. u 14:51
UKRAJINCI OBORILI NOVI RUSKI DRON: Zaprepastili se šta se nalazi u njemu
JEDNOG od prvih dana 2026. godine ukrajinska vojska oborila je ruski dron novog tipa. Identifikovan je kao „Geran-5“, brz i dalekometni dron.
23. 01. 2026. u 12:25
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
KOLINDA SKOČILA U LEDENO MORE: "Vidi se da iz aviona da je AI" - mnogi ne veruju njenom snimku sa Antartika (VIDEO)
BIVŠA predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović skočila je u ledeno more na Antartiku, a snimak tog skoka objavila je na svom nalogu na društvenoj mreži Instagram.
22. 01. 2026. u 10:10
Komentari (1)