KO JE BIO VLADIKA ATANASIJE JEVTIĆ? Išao na Bogosloviju sa mitropolitom Amfilohijem, poznat kao jedan od najvećih teologa
UMIROVLjENI episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije Jevtić preminuo je posle teške borbe sa virusom korona u Trebinjskoj bolnici.
Foto: Printscreen
Njemu se stanje pogoršalo pre dva dana, nakon čega je priključen na respirator zbog obostrane upale pluća.
Vladika Atanasije je bio jedan od najznačajnijih teologa i autor velikog broja radova i knjiga, kao i prevoda najvažnijih dela pravoslavne misli.
Atanasije je rođen kao Zoran Jevtić 8. januara 1938. godine u selu Brdarica kod Šapca. Završio je bogosloviju u Beogradu (u generaciji sa episkopima Amfilohijem i Lavrentijem). Upisao je Bogoslovski fakultet 1958, a zamonašen je 3. decembra 1960. godine.
Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu juna meseca 1963, a sledeće 1964. godine odlazi na Teološku akademiju na Halki (Turska), a potom na Teološki fakultet u Atinu. Tu je odbranio doktorsku tezu iz dogmatike na temu „Eklesiologija apostola Pavla po Svetom Jovanu Zlatoustom“.
U jesen 1968. godine odlazi u Pariz, gde najpre nastavlja bogoslovske studije na Institutu Svetog Sergija i dalje usavršava znanje francuskog jezika. Posle provedene jedne godine izabran je za profesora na Institutu. Naredne tri godine je predavao Uvod u bogoslovlje i Patrologiju sa Asketikom, a poslednju godinu predavao je i Istoriju crkve vizantijskog perioda.
Vratio se iz Pariza 1972. godine i od tada je na Bogoslovskom fakultetu SPC u Beogradu niz godina predavao Istoriju hrišćanske crkve, neko vreme Istoriju srpske crkve, a 1987. izabran je za redovnog profesora Patrologije. Biran je za dekana Bogoslovskog fakulteta u periodu 1980—1981. i 1990—1991. godine.
Tokom rada na fakultetu, objavio je oko stotinu naučnih radova. Otvoreno istupa, zahvaljujući odličnom poznavanju filozofske i teološke misli i svojom svestranošću, ostvarujući dijalog sa tadašnjim zastupnicima marksizma i materijalizma.
Od 1991. bio je episkop banatski, a već sledeće godine je određen za episkopa zahumsko-hercegovačkog. Izabran je za prvog rektora novootvorene Duhovne akademije Svetog Vasilija Ostroškog u Srbinju, 1994. godine. Usled teške povrede, povukao se sa arhipastirskih dužnosti uz saglasnost Svetog arhijerejskog sabora. Privremeno je vršio dužnost administratora Eparhije raško-prizrenske, nakon razrešenja episkopa raško-prizrenskog Artemija.
Preporučujemo
EPISKOP ATANASIJE U TEŠKOM STANjU: Na kiseoniku je, ima upalu oba plućna krila
02. 03. 2021. u 12:55
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (1)