I ĐUBRIVO OKIDAČ ZA SVETSKU INFLACIJU? Analitičari o ekonomskim posledicama širenja sukoba Izraela i Palestine
BEZ đubriva nema hrane. Već smo iskusili kako je lane drastičan rast cena energenata i gnojiva, zbog rata u Ukrajini, pogurao poskupljenje namirnica, a sada svetski analitičari upozoravaju na sličan scenario ukoliko se sukob Izraela i Palestine proširi na region. Smatraju da bi to moglo da dovede do povećanja cena energije i đubriva, što bi bio okidač za svetsku inflaciju.
Foto N. Živanović
Holandska kompanija za bankarske i finansijske usluge Rabobank procenjuje da je jedan od primarnih faktora koji bi mogao doprineti rastu cena hrane globalna zavisnost od proizvodnje i izvoza đubriva sa Bliskog istoka i iz severne Afrike. Naglašavaju i da osim direktnog izvoza, poskupljenje energije može imati značajan uticaj na proizvodnju i globalno snabdevanje azotnim đubrivima, što posledično utiče na poljoprivrednike širom sveta na različite načine.
Agroekonomski analitičar Milan Prostran ističe da su zalihe žitarica u Ukrajini, Rusiji, ali i u drugim evropskim zemljama, kao i u Srbiji cenovni amortizer i ne očekuje poskupljenje hrane do kraja godine. Međutim, kako dodaje, zbog nepredvidive situacije u vezi sa ratnim sukobima, verovatno će u 2024. doći do rasta cena, ali taj skok neće biti veliki kao lanjski, izazvan ratom u Ukrajini.
Srbija je nekada bila ozbiljan proizvođač mineralnih đubriva, ali sada se, poput mnogih drugih evropskih zemalja, oslanja na uvoz. Kupujemo ga uglavnom iz država koje imaju nalazišta gasa, kao što su Rusija, zalivske zemlje i iz severne Afrike. Na cenu azotnog utiče kretanje na tržištu plavog goriva, a na fosforno cena tog minerala. Izveštaj Rabobank nije uzeo u obzir izvoz iz Rusije, a evropske zemlje se nisu odrekle te ruske robe. Tako je, prema pisanju "Berliner cajtunga" Nemačka drastično smanjili kupovinu njihovog gasa, ali je uvoz azotnih đubirva iz Rusije povećala 334 odsto. Kako objašnjava Prostran, Srbija, pored stajskog, najviše oseća manjak mineralnih đubriva, u koja spadaju azotna, fosforna i mešana.
- Mi smo sa nekadašnje potrošnje od 1,5 miliona tona godišnje devedesetih godina, pali na 600.000 do 700.000 tona đubriva - ističe za "Novosti" Prostaran. - Nismo dostigli ni polovinu tadašnje potrošnje, kada je Srbija imala sedam fabrika đubriva. Važno je da ona dalje ne pada, jer to ima direktan uticaj na smanjenje prinosa i na kvalitet zemljišta.
On ukazuje da se mali i sitni farmeri, tokom ove jesenje setve koja je počela, odlučuju da smanje potrošnju gnojiva.
- Cene pšenice, kukuruza, suncokreta i soje su prepolovljene u odnosu na prošlu godinu, i ratari ne mogu da pokriju troškove proizvodnje - ističe Prostran. - Ovo će biti teška godina. Proizvođači traže svoj ekonomski spas koji nalaze u manjoj potrošnji đubriva, deklarisanog semena i sredstva za zaštitu bilja, koja su neophodna, kao i smanjivanju potrošnje goriva. Ranije se priprema zemljišta za setvu radila u više navrata, a sada je redukovana. Država daje subvencije, ali one ne mogu da pokriju gubitke koje su imali proizvođači.
Prema njegovim rečima, pozitivno je što poljoprivrednici ne odustaju od proizvodnje, međutim, loše je što odustaju do savremenih agrotehničkih mera.
I ZALIVSKE ZEMLjE NA MAPI
U IZVEŠTAJU kompanija za bankarske i finansijske usluge Rabobank se navodi da oko 30 odsto globalnih isporuka azotnih đubriva potiče iz Katara, Saudijske Arabije, Egipta, Omana i Alžira, više od 25 procenata izvoza mešanog dolazi iz Maroka, Saudijske Arabije i Izraela, a skoro polovina izvoza fosfornih đubriva stiže iz Maroka, Izraela, Egipta, Libana i Tunisa.
Transport nafte je značajno porastao nakon sukoba Izraela i Hamasa. Prema pisanju "Blumberga", troškovi prevoza na 16 globalnih trgovinskih ruta porasle su za preko 50 odsto u odnosu na 9. oktobar. Kristin Lagard, predsednica Evropske centralne banke (ECB), prenela je ministrima finansija evrozone da će rizik od rasta cena nafte uticati i na Evropu i na SAD.
Preporučujemo
KIRIL DMITRIJEV: Ursula fon der Lajen loše upravlja energetskom bezbednošću EU
17. 03. 2026. u 22:00
HRVATI "VELIKI I JAKI" ŽALE SE CENTRALI NATO ZBOG SRPSKIH RAKETA: A ne smeta im vojni savez Zagreb-Tirana-Priština
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
12. 03. 2026. u 19:25
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Miroslav 33 godine živi pod zemljom, bez struje i vode: Humanitarac podelio priču koja je rasplakala mnoge (VIDEO)
DEKA Miroslav iz sela Dvorska kod Krupnja već 33 godine živi u zemunici bez struje i vode, a njegov vapaj za pomoć dirnuo je humanitarca Marka Nikolića.
14. 03. 2026. u 11:54
Komentari (0)