ZADUŽENI SMO MANJE OD RAZVIJENIJIH ZEMALJA: Javni dug Srbije iznosio 51,3 odsto BDP, a prosek EU - 91,4 odsto
JAVNI dug Srbije je na kraju septembra iznosio 35,5 milijardi evra, a njegov udeo u bruto domaćem proizvodu je 51,3 odsto. To je ispod granice Mastrihta od 60 odsto BDP i nivoa duga mnogo razvijenijih zemalja Evropske unije, gde je prosek 91,4 odsto ekonomske proizvodnje evrozone.
Foto: Tanjug
Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov izjavio je juče da Srbija ima dovoljno visoke devizne rezerve da može da očuva stabilnost kursa, kao i da je nakon fiskalne konsolidacije javni budžet pod kontrolom.
- Nije da nismo zaduženi, ali nismo toliko zaduženi kao neke zemlje u regionu da treba da brinemo. Možemo biti relativno mirni, jer i ako se desi recesija, dodatno usporavanje u Evropi ili našim značajnim trgovinskim partnerima, svakako da će privredni rast u Srbiji dodatno oslabiti, ali nekih ozbiljnijih kriza koje bi destabilizovale kurs ili javne finansije ne treba očekivati - rekao je Altiparmakov na 10. BIZIT konferenciji u Beogradu.
Zaduženje Srbije na kraju septembra, prema podacima Uprave za javni dug Ministarstva finansija, u odnosu na kraj avgusta bio je veći za oko 250 miliona evra. Najviše smo dugovali kupcima evroobveznica i to 8,9 milijardi evra, slede dugovi za dugoročne dinarske hartije od vrednosti od 6,8 milijardi, dok je stranim vladama na ime kredita obaveza bila 3,4 milijarde evra. Kineskoj Eksport-import banci i poslovnim bankama se dugovalo po 2,5 milijarde evra.
Ilustracija V. N.
Da je Evropa pred novom dužničkom krizom potvrdili su i brojni ministri finansija država evrozone na dvodnevnoj konferenciji. Kako se čulo na tom skupu, 11 država EU je iznad granice od 60 odsto. Najzaduženije su Grčka sa 171 odsto BDP i Italija sa 144 procenta. Nemačka i dalje nivo duga drži na 66 odsto. Stručnjake pored visokog javnog duga muči i to da do većeg smanjenja ne može bez bolnih rezova.
- Trenutno imamo neviđeno visok nivo duga, ali sam nivo možda i nije toliki problem, jer nas zabrinjavaju izgledi da dug neće pasti bez drastičnih reformi u prezaduženim zemljama - ocenio je Nils Tigesen, penzionisani profesor ekonomije iz Danske i predsednik savetodavnog tela Fiskalnog odbora, za Dojče vele.
- Refinansiranje duga postaje sve skuplje za visoko zadužene zemlje zbog visokih kamatnih stopa. Sve je veći jaz između pouzdanih nemačkih i rizičnijih italijanskih državnih obveznica.
Dugoročni rast važan
DA bismo krenuli da dostižemo životni standard, pre svega zemalja u Istočnoj Evropi, pa onda i u evrozoni, važan je dugoročni rast. Važno je da imamo dugoročne stope rasta od četiri ili preko četiri odsto, i to ne u jednoj godini, nego u dužem nizu od par godina ili par decenija. Ali, ključne su i institucije, odnosno one moraju da budu jake i da omoguće vladavinu prava, kao i kvalitet obrazovanja i javne uprave i to je najveći izazov u Srbiji - kazao je Altiparmakov.
Preporučujemo
ZBOG IRANA I SKOKA CENA NAFTE: Cene benzina u SAD najviše u dve i po godine
18. 03. 2026. u 15:49
Čadežu zahvalnica Srpske asocijacije uvoznika vozila za razvoj e-mobilnosti
18. 03. 2026. u 15:15
POTPISUJE SE ISTORIJSKI UGOVOR: Vojvodina postaje čvorište Evrope, kreće gradnja gigantske saobraćajnice (FOTO/VIDEO)
PROJEKAT Osmeh Vojvodine obuhvata izgradnju 185 km brze saobraćajnice, sa 46 mostova i 34 nadvožnjaka, čime se smanjuje vreme putovanja.
18. 03. 2026. u 09:30
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Miroslav 33 godine živi pod zemljom, bez struje i vode: Humanitarac podelio priču koja je rasplakala mnoge (VIDEO)
DEKA Miroslav iz sela Dvorska kod Krupnja već 33 godine živi u zemunici bez struje i vode, a njegov vapaj za pomoć dirnuo je humanitarca Marka Nikolića.
14. 03. 2026. u 11:54
Komentari (0)