U OVIM ZEMLJAMA JE ŽIVOT NAJSKUPLJI: Evo koliko Evropljani troše na stanovanje
STANOVANjE, uključujući račune za komunalije, predstavlja najveći trošak za stanovnike Evropske unije, a njegov udeo u ukupnim rashodima domaćinstava značajno je porastao u poslednje dve decenije.
Danas prosečno evropsko domaćinstvo izdvaja petinu svog raspoloživog prihoda na stanarinu, kredite, račune i druge povezane troškove.
Šta sve spada u troškove stanovanja?
Prema podacima Evrostata, troškovi stanovanja uključuju mesečne izdatke vezane za korišćenje stambenog prostora, kao što su računi za vodu, struju, gas i grejanje. Vlasnici nekretnina u ovu kategoriju ubrajaju i kamate na stambene kredite, dok stanari plaćaju mesečnu kiriju. Takođe, tu su i troškovi osiguranja, poreza na imovinu, obaveznih komunalnih taksi, redovnog održavanja i popravki.
Grčka prednjači po troškovima stanovanja
Prosečno, u 2023. godini, stanovnici EU su 19,7% svog raspoloživog prihoda trošili na stanovanje, ali taj procenat značajno varira od zemlje do zemlje. Najmanje je izdvajano na Kipru (11,6%), dok je u Grčkoj čak 35,2% prihoda odlazilo na troškove stanovanja, što ovu zemlju izdvaja kao poseban slučaj.
Grčki ekonomisti objašnjavaju da je finansijska kriza između 2009. i 2014. godine dovela do drastičnog smanjenja prihoda domaćinstava, dok je istovremeno porastao strani interes za nekretnine, što je značajno podiglo cene. Uz to, stagnacija u građevinskom sektoru smanjila je ponudu novih stanova, dodatno pogoršavajući situaciju, prenosi Euronews.
Osim Grčke, među državama sa najvišim troškovima stanovanja su Danska (25,9%), Nemačka (25,2%), Norveška (25%) i Švajcarska (25,2%).
Koje velike ekonomije EU imaju najveće troškove?
Među četiri najveće ekonomije EU, Nemačka beleži najviše troškove stanovanja – 25,2% raspoloživog prihoda. Slede Francuska (17,9%), Španija (17,2%) i Italija (14,5%).
Zanimljivo je da nordijske zemlje – Danska, Norveška i Švedska – takođe imaju visoke troškove stanovanja, sa procentima iznad 23,9%.
Nasuprot tome, zemlje sa najmanjim troškovima stanovanja su Kipar (11,6%), Malta (12%), Slovenija (13,8%), Portugal (14%), Hrvatska (14,4%) i Italija (14,5%).
Siromašnija domaćinstva izdvajaju znatno više za stanovanje
Nije iznenađenje da domaćinstva sa nižim prihodima izdvajaju veći deo svojih sredstava na stanovanje. Prema Evrostatu, porodice sa prihodima ispod 60% nacionalnog proseka troše čak 38,2% svojih primanja na stanovanje.
U Grčkoj taj procenat dostiže čak 62,4%, što znači da najugroženiji građani moraju da izdvoje gotovo dve trećine prihoda samo za krov nad glavom. Visoki troškovi stanovanja za siromašnije slojeve društva zabeleženi su i u Danskoj (57%), Norveškoj (48,5%), Švedskoj (48,1%) i Nemačkoj (45,8%).
Troškovi stanovanja u porastu širom Evrope
Podaci pokazuju da su troškovi stanovanja od 2020. do 2023. godine u većini evropskih zemalja porasli. U proseku, na nivou EU, rast iznosi 1,2 procentna, ali u nekim državama povećanje je bilo mnogo veće.
Najveći rast beleži Mađarska (+5,7 pp), zatim Norveška (+5 pp), Estonija (+4 pp), Luksemburg (+3,8 pp) i Nemačka (+3,7 pp). S druge strane, Bugarska je jedina zemlja u kojoj su troškovi stanovanja značajno pali, za 2 procentna.
Kako se meri pristupačnost stanovanja?
Prema izveštaju OECD-a, postoje različiti faktori koji utiču na troškove stanovanja, uključujući uslove za dobijanje stambenih kredita, visinu kamatnih stopa i odnos kredita prema vrednosti nekretnine.
Ipak, pojedini stručnjaci upozoravaju da merenje stanovanja kao procenta raspoloživog prihoda nije uvek precizno. Kako navodi Dara Turnbal, istraživač u organizaciji Housing Europe, ovaj način merenja ne uzima u obzir druge važne faktore, poput opštih troškova života i standarda u svakoj zemlji.
Troškovi stanovanja u Evropi nastavljaju da rastu, a razlike između zemalja su ogromne. U pojedinim državama, poput Grčke i Nemačke, cena krova nad glavom ozbiljno opterećuje budžete građana, dok u drugim, poput Kipra i Malte, stanovanje ostaje relativno pristupačno. Pitanje pristupačnog stanovanja postaje ključno u mnogim evropskim ekonomijama, a stručnjaci predviđaju da će ovaj trend biti jedan od najvažnijih ekonomskih izazova u godinama koje dolaze.
(bizlife.rs)
Preporučujemo
VAŽNE VESTI! Ovo su veliki uspesi Srbije - rezultati naše zemlje na polju ekonomije
25. 01. 2025. u 09:33 >> 12:43
PUTIN POTPISAO: Rusija pokreće svoju "Evroviziju" u Moskvi
RUSKI predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se osniva novo međunarodno muzičko takmičenje pod nazivom "Intervizija", koje će ove godine biti održano u Moskvi, objavio je Interfaks.
04. 02. 2025. u 11:49
BRITANSKI EKSPERT: Imamo posla sa diletantom – Zelenski ne može da podnese da je kraj
ŠEF ukrajinskog režima Vladimir Zelenski podsvesno ne može da prihvati temu povlačenja ukrajinskih snaga u zoni borbenih dejstava, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris
30. 01. 2025. u 07:58
(UZNEMIRUJUĆ SNIMAK) Dečak (15) hteo da opljačka penzionera (70) - ovaj ga ubio pištoljem, pa dokrajčio još jednim metkom
DOK je pokušavao da otvori vrata automobila, starac je izvadio revolver i upucao mladića iz blizine, a potom ga je "overio".
03. 02. 2025. u 16:43
Komentari (0)