U OVIM ZEMLJAMA JE ŽIVOT NAJSKUPLJI: Evo koliko Evropljani troše na stanovanje
STANOVANjE, uključujući račune za komunalije, predstavlja najveći trošak za stanovnike Evropske unije, a njegov udeo u ukupnim rashodima domaćinstava značajno je porastao u poslednje dve decenije.

Foto Shutterstock
Danas prosečno evropsko domaćinstvo izdvaja petinu svog raspoloživog prihoda na stanarinu, kredite, račune i druge povezane troškove.
Šta sve spada u troškove stanovanja?
Prema podacima Evrostata, troškovi stanovanja uključuju mesečne izdatke vezane za korišćenje stambenog prostora, kao što su računi za vodu, struju, gas i grejanje. Vlasnici nekretnina u ovu kategoriju ubrajaju i kamate na stambene kredite, dok stanari plaćaju mesečnu kiriju. Takođe, tu su i troškovi osiguranja, poreza na imovinu, obaveznih komunalnih taksi, redovnog održavanja i popravki.
*Do 10.000, bez depozita!
Bonus koji ispunjava 3 želje - zavrti točak sreće, uzmi do 300% bonusa i igraj do 5 dana besplatno!*
Grčka prednjači po troškovima stanovanja
Prosečno, u 2023. godini, stanovnici EU su 19,7% svog raspoloživog prihoda trošili na stanovanje, ali taj procenat značajno varira od zemlje do zemlje. Najmanje je izdvajano na Kipru (11,6%), dok je u Grčkoj čak 35,2% prihoda odlazilo na troškove stanovanja, što ovu zemlju izdvaja kao poseban slučaj.
*Do 10.000, bez depozita!
Bonus koji ispunjava 3 želje - zavrti točak sreće, uzmi do 300% bonusa i igraj do 5 dana besplatno!*

Foto: Pixabay
Grčki ekonomisti objašnjavaju da je finansijska kriza između 2009. i 2014. godine dovela do drastičnog smanjenja prihoda domaćinstava, dok je istovremeno porastao strani interes za nekretnine, što je značajno podiglo cene. Uz to, stagnacija u građevinskom sektoru smanjila je ponudu novih stanova, dodatno pogoršavajući situaciju, prenosi Euronews.
Osim Grčke, među državama sa najvišim troškovima stanovanja su Danska (25,9%), Nemačka (25,2%), Norveška (25%) i Švajcarska (25,2%).

Foto: Printskrin/Jutjub/Life in Norway
Koje velike ekonomije EU imaju najveće troškove?
Među četiri najveće ekonomije EU, Nemačka beleži najviše troškove stanovanja – 25,2% raspoloživog prihoda. Slede Francuska (17,9%), Španija (17,2%) i Italija (14,5%).
Zanimljivo je da nordijske zemlje – Danska, Norveška i Švedska – takođe imaju visoke troškove stanovanja, sa procentima iznad 23,9%.
Nasuprot tome, zemlje sa najmanjim troškovima stanovanja su Kipar (11,6%), Malta (12%), Slovenija (13,8%), Portugal (14%), Hrvatska (14,4%) i Italija (14,5%).
Siromašnija domaćinstva izdvajaju znatno više za stanovanje
Nije iznenađenje da domaćinstva sa nižim prihodima izdvajaju veći deo svojih sredstava na stanovanje. Prema Evrostatu, porodice sa prihodima ispod 60% nacionalnog proseka troše čak 38,2% svojih primanja na stanovanje.
U Grčkoj taj procenat dostiže čak 62,4%, što znači da najugroženiji građani moraju da izdvoje gotovo dve trećine prihoda samo za krov nad glavom. Visoki troškovi stanovanja za siromašnije slojeve društva zabeleženi su i u Danskoj (57%), Norveškoj (48,5%), Švedskoj (48,1%) i Nemačkoj (45,8%).

Foto: Free Images Pixabay
Troškovi stanovanja u porastu širom Evrope
Podaci pokazuju da su troškovi stanovanja od 2020. do 2023. godine u većini evropskih zemalja porasli. U proseku, na nivou EU, rast iznosi 1,2 procentna, ali u nekim državama povećanje je bilo mnogo veće.
Najveći rast beleži Mađarska (+5,7 pp), zatim Norveška (+5 pp), Estonija (+4 pp), Luksemburg (+3,8 pp) i Nemačka (+3,7 pp). S druge strane, Bugarska je jedina zemlja u kojoj su troškovi stanovanja značajno pali, za 2 procentna.
Kako se meri pristupačnost stanovanja?
Prema izveštaju OECD-a, postoje različiti faktori koji utiču na troškove stanovanja, uključujući uslove za dobijanje stambenih kredita, visinu kamatnih stopa i odnos kredita prema vrednosti nekretnine.
Ipak, pojedini stručnjaci upozoravaju da merenje stanovanja kao procenta raspoloživog prihoda nije uvek precizno. Kako navodi Dara Turnbal, istraživač u organizaciji Housing Europe, ovaj način merenja ne uzima u obzir druge važne faktore, poput opštih troškova života i standarda u svakoj zemlji.

Foto: AP
Troškovi stanovanja u Evropi nastavljaju da rastu, a razlike između zemalja su ogromne. U pojedinim državama, poput Grčke i Nemačke, cena krova nad glavom ozbiljno opterećuje budžete građana, dok u drugim, poput Kipra i Malte, stanovanje ostaje relativno pristupačno. Pitanje pristupačnog stanovanja postaje ključno u mnogim evropskim ekonomijama, a stručnjaci predviđaju da će ovaj trend biti jedan od najvažnijih ekonomskih izazova u godinama koje dolaze.
(bizlife.rs)
Preporučujemo

VAŽNE VESTI! Ovo su veliki uspesi Srbije - rezultati naše zemlje na polju ekonomije
25. 01. 2025. u 09:33 >> 12:43

SKANDAL U BRITANIJI, PORODICE U ŠOKU: Direktorka mrtvačnice gledala crtani film sa mrtvim bebama u svojoj kući
EJMI Apton (38), osnivačica udruženja Florrie’s Army u Lidsu u Engleskoj, našla se u centru velike afere nakon što su roditelji preminule dece otkrili da su tela njihovih beba držana u njenoj kući umesto u mrtvačnici.
27. 08. 2025. u 17:50

OVO JE DETALjAN SPISAK NAMIRNICA KOJIMA ĆE PASTI CENA: Nove ekonomske mere važne za građane
PRESEDNIK Srbije Aleksandar Vučić istakao je juče prilikom izlaganja o smanjenju marži na kućnu hemiju i prehrambene proizvode, a u okviru predstavljanja novih ekonomskih mera za građane, da sniženje koje će uslediti kao posledica ograničenja trgovačkih marži obuhvata 3000 proizvoda iz 23 grupe.
25. 08. 2025. u 13:15

NEOBJAŠNjEN FENOMEN: Mnoštvo zmija dolazi u crkvu svake godine na Veliku gospojinu - "poštuju" stari kalendar (FOTO/VIDEO)
PRAVOSLAVNI vernici 28. avgusta slave Veliku gospojinu, a zanimljiv fenomen, koji nauka još nije objasnila, vezuje se za ovaj praznik na grčkom ostrvu Kefalonija. Doduše - ne za 28. avgust, već za 15. kada se Velika gospojina slavila po starom kalendaru. U to vreme, svake godine, u jednu crkvu dolazi veliki broj zmija, što je navelo maštovite lokalce da iskonstruišu brojne legende.
28. 08. 2025. u 11:02
Komentari (0)