OBUSTAVLJENA ISPORUKA ĐUBRIVA IZ ZALIVA: Evo kako će ovaj zastoj uticati na prinose ove godine
SVA pažnja je usmerena na naftu i gas, dok istovremeno se razvija još jedan prekid sa direktnim posledicama po poljoprivredu i cenu hrane.
Profimedija
Blokada prolaza Hormuz obustavila je ključne isporuke đubriva, te je veliki deo svetske trgovine ureom i amonijakom ostao zarobljen.
Zemlje Persijskog zaliva važe za glave izvoznike sa udelom koji u određenim segmentima dostiže oko polovine svetskog tržišta. Proizvodnja ovih đubriva oslanja se na prirodni gas, a njihova distribucija zavisi od pomorskog transporta kroz Prolaz Hormuz.
Zastoj na ovoj ruti ne znači samo kašnjenje isporuka, već i đubrivo ne stiže na vreme poljoprivrednicima, u nedeljama pre setve i tokom same setve. U tom slučaju, prinosi se ne mogu nadoknaditi kasnije.
Nema brzog rešenja
Od kraja februara prolaz Hormuz je praktično blokiran. Velike transportne kompanije obustavile su tranzit opisujući je kao zonu visokog rizika. Proizvodači iz Zaliva pozvali su se na fors-mažor i obustavili isporuke. Teret koji je namenjen Aziji, Južnoj Americi i Africi ostao je u lukama ili na sidrima u regionu. Prema procenama, oko milion tona đubriva trenutno ne može biti isporučeno.
Saudijska Arabija ima mogućnost da deo izvoza nafte preusmeri ka Crvenom moru, ali takva infrastruktura ne postoji za ureu i amonijak. Transport ovih proizvoda zavisi od brodova i specifičnih ruta koje trenutno nisu dostupne. Istovremeno, nema državnih rezervi đubriva koje bi mogle ublažiti prekid snabdevanja.
Cene su odmah počele da rastu
Cena urea na uvoznom habu u Nju Orleansu porasla je sa 516 dolara po metričkoj toni 27. februara na oko 683 dolara 5. marta, što je povećanje od oko 32 odsto u jednoj nedelji.
Sredinom marta, svetske spot cene kretale su se između 680 i 720 dolara po toni, u zavisnosti od regiona. U Egiptu je FOB cena porasla sa oko 480 na približno 720 dolara u roku od tri nedelje.
Oxford Economics je povećao projektovane cene đubriva za drugi kvartal 2026. za oko 20 odsto u odnosu na prethodnu procenu i naveo da su rizici od daljeg povećanja izraženiji ako prekid potraje.
Šire posledice
Trenutna situacija pogađa više od azotnih đubriva. Fosfati se oslanjaju na sumpor, a ova specifična lanac je naročito ranjiv.
Veći deo svetske pomorske trgovine sumporom dolazi iz Persijskog zaliva. Bez ovog uvoza nema sumporne kiseline, a bez nje nema fosfatnih đubriva u industrijskim količinama.
Maroko OCP, najveći svetski proizvođač fosfata, uvozi sumpor iz Zaliva. Prekidanje ovog toka izaziva probleme ne samo u izvozu gotovog proizvoda već i u samom proizvodnom procesu. QatarEnergy je takođe proglasio fors-mažor na pojedine isporuke.
Posledice su već vidljive u industriji. U Južnoj Aziji, neki proizvođači urea smanjuju proizvodnju ili koriste zastoj za ranije planirane remontne radove jer nema sigurne isporuke gasa iz Katara.
QatarEnergy je proglasio fors-mažor na pojedine isporuke, što dodatno smanjuje količine koje dolaze na tržište.
Globalne zavisnosti i rizici vremenskog okvira
Distribucija zavisnosti čini ovaj poremećaj globalnim. Indija uvozi više od 40 odsto svojih potreba za ureom i fosfatom, sa velikom zavisnošću od Zaliva.
Brazil je gotovo u potpunosti zavisan od uvoza urea za proizvodnju soje. Azija je najveći primalac isporuka đubriva i sirovina iz Zaliva. Subsaharska Afrika uvozi više od 90 odsto svojih đubriva i nema alternativne rute snabdevanja.
Vremenski okvir situaciju čini još težom. Na severnoj hemisferi đubrivo se kupuje i koristi u martu i aprilu, neposredno pre i tokom setve.
Kada cena naglo raste ili đubrivo nije dostupno, proizvođači smanjuju količine ili menjaju plan setve.
Putovanje iz Zaliva do američkih i evropskih luka traje oko četiri nedelje. Teret koji nije poslat do kraja marta ne stiže na vreme za setvu. Kada se taj rok propusti, sezona je izgubljena.
Đubrivo čini veliki deo proizvodnih troškova. Pšenica i kukuruz čine oko petinu ukupnih troškova.
Kada cena naglo raste ili đubrivo nije dostupno, proizvođači smanjuju količine ili menjaju plan setve. Prvo se to vidi na usevima koji najviše zavise od azota, prvenstveno kukuruzu i pšenici.
Efekat se pojavljuje kasnije, ali je sasvim izvesan. Niži prinosi znače manju ponudu. Niža ponuda znači veće cene. Taj rast zatim se prenosi na stočnu hranu, pa na meso i mlečne proizvode. Jednom kada taj lanac počne, teško je zaustaviti ga.
Sporiji proces, ali mnogo širi posledice
Globalna zavisnost od Zaliva je velika: Indija uvozi preko 40% svojih potreba za ureom i fosfatom, Brazil je skoro potpuno zavisan od uvoza za proizvodnju soje, dok Azija i subsaharska Afrika takođe nemaju alternativne rute snabdevanja. Problem je dodatno ozbiljan zbog vremenskog okvira – mart i april su ključni za kupovinu i primenu đubriva pre i tokom setve. Prekasno isporučeno đubrivo znači izgubljenu sezonu, jer u poljoprivredi ne postoji mogućnost naknadne nadoknade.
Posledice se tek pojavljuju, ali su neizbežne: nižlji prinosi dovode do manje ponude, što podiže cene, koje se zatim prenose na stočnu hranu, meso i mlečne proizvode. Ovaj proces je sporiji od energetske krize, ali njegove posledice po poljoprivredu i globalno tržište hrane biće šire i dugotrajnije.
Rat u Iranu se trenutno prati kroz cenu energije. Širi efekat tek predstoji u poljoprivredi i na tržištu hrane. To je sporiji proces, ali sa mnogo širim posledicama.
(Tomorrow's Affairs)
Preporučujemo
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
EKSPLOZIV BIO SPREMAN: "Digli bismo u vazduh aerodrom na Grenlandu"
DVA MESECA pre izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna da oružano brani svoj suverenitet nad Grenlandom.
19. 03. 2026. u 14:12
Komentari (0)