KOLIKO SE RADI U EVROPI: Srbija na vrhu liste sa 40,6 sati nedeljno
DOK u jednom delu Evrope radni dan završava posle nešto više od sedam sati, u drugom se redovno prelazi osam, a ponegde se ide i znatno preko toga.
Foto: Photo by Israel Andrade on Unsplash
Razlike nove liste otkrivaju kako funkcionišu ekonomije, tržišta rada i svakodnevni život miliona ljudi - a Srbija se nalazi na strani onih koji rade duže od evropskog proseka.
Prema podacima o stvarnom radnom vremenu u Evropi, prosečna radna nedelja u Evropskoj uniji iznosi oko 35,9 sati.
Ipak, iz tog proseka se ne vide ogromne razlike između zemalja, jer se u nekim državama radi manje od 32 sata nedeljno, do kod drugih radno vreme prelazi 40 sati.
Srbija se nalazi na trećem mestu, u grupi sa najdužim radnim nedeljama.
Radi se oko 40 sati nedeljno, što je znatno iznad proseka i praktično znači puno radno vreme bez mnogo prostora za skraćene modele rada koji su u zapadnoj Evropi sve češći.
Zemlje sa najdužim i najkraćim radnim nedeljama
Na samom vrhu po dužini radne nedelje nalaze se Turska, Bosna i Hercegovina i Srbija. U Turskoj se radi u proseku preko 42 sata nedeljno, u BiH oko 40,9, a u Srbiji oko 40,6 sati. Ove brojke znače da se u praksi često radi više od osam sati dnevno tokom pet radnih dana.
Odmah iza njih su Grčka, Severna Makedonija i Bugarska, koje takođe beleže relativno duge radne nedelje.
Interesantno je da se u ovoj grupi uglavnom nalaze balkanske i jugoistočne evropske zemlje, što ukazuje na regionalni obrazac.
Na suprotnom kraju liste je Holandija, sa oko 31,9 sati nedeljno.
Tamo je rad sa skraćenim radnim vremenom izuzetno rasprostranjen i čini skoro polovinu ukupne zaposlenosti, što značajno spušta prosek.
Slede Nemačka, Danska i Norveška, gde se takođe radi oko 33 do 34 sata nedeljno, kao i Austrija, Belgija i Finska, koje su sve ispod ili oko granice od 35 sati.
Razlika između najkraće i najduže radne nedelje u Evropi tako dostiže više od deset sati - kao čitav dodatni radni dan.
Zašto postoje ovako velike razlike i šta to govori o Srbiji
Ključni razlozi za razlike u radnom vremenu ne leže samo u zakonima, već u strukturi ekonomije i načina na koji tržište rada funkcioniše.
U zemljama zapadne i severne Evrope veći je udeo rada sa skraćenim radnim vremenom, ali i bolja produktivnost po satu rada, što omogućava da se isti ekonomski rezultat postigne za manje radnih sati.
U Srbiji i delu regiona situacija je drugačija.
Rad sa nepunim radnim vremenom je manje zastupljen, a struktura zaposlenosti više je oslonjena na sektore u kojima je potrebno više radnih sati da bi se ostvario isti učinak.
U okviru svake zemlje postoje velike razlike - pojedini sektori, poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kao i određenih menadžerskih i terenskih poslova, imaju značajno duže radne nedelje od proseka.
Nasuprot tome, administrativni i uslužni poslovi često imaju kraće radno vreme, prenosi "Juronjuz".
Koliko se radi u Rusiji
Prema podacima ruske statističke službe Rostat, prosečna dužina radnog dana u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 7,66 sati.
To predstavlja porast od oko 1,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Ovaj rast radnog vremena tumači se kao odraz napetosti na tržištu rada.
Ruski poslodavci i dalje se suočavaju sa nedostatkom radne snage i visokom potražnjom za radnicima u brojnim sektorima.
U uslovima niske nezaposlenosti, kompanije se sve ređe odlučuju za nova zapošljavanja, pa se opterećenje sve više prenosi na postojeće radnike.
Istovremeno, kao kompenzacija za veći obim posla, zaposlenima se nude i više plate.
(RT Balkan)
Preporučujemo
"SPREMNI SMO NA NAJSNAŽNIJI ODGOVOR" Turska uputila oštru poruku Francuskoj
11. 06. 2026. u 12:40
MACUT I JOTOVA: Razgovori o bilateralnoj saradnji Srbije i Bugarske
10. 06. 2026. u 20:24
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
NESTAO PRE 20 GODINA, PRONAĐEN MRTAV U ŠIBLjU: Telo identifikovano po zubima, MISTERIJA i dalje nije rešena
Rasel Skozi, IT stručnjak iz Velsa koji je nestao 2002. godine, pronađen je mrtav posle više od 20 godina u gustom šiblju nedaleko od Svonsija. Njegovi posmrtni ostaci identifikovani su pomoću stomatoloških kartona, ali...
24. 07. 2026. u 16:35 >> 17:07
HITNO UPOZORENjE ZA VOZAČE U SRBIJI: Opozvana dva popularna Nissan modela zbog rizika od požara i povreda
NA sajtu sistema NEPRO objavljen je opoziv dva modela putničkih vozila marke Nissan zbog bezbednosnih rizika koji mogu dovesti do povreda korisnika, odnosno povećanog rizika od požara.
24. 07. 2026. u 16:00
Srbin autom "pregazio" Dunav i stigao do Hrvatske "ilegalno" - kad moćna reka presuši (FOTO)
POSEBNU pažnju privukao je vozač automobila sa srpskim registarskim oznakama, koji je preko gotovo isušenog dela korita stigao do Vukovarske ade.
24. 07. 2026. u 20:35 >> 20:36
Komentari (0)