OD KVADRATA I PLATA ZA ČINOVNIKE: U lokalne budžete od oporezivanja se slije oko 15 procenata ukupnih prihoda
GRADOVI i opštine u Srbiji pre 15 godina od oporezivanja imovine žitelja, građana i firmi, uspevali su da prikupe manje od pet odsto svih svojih prihoda.
Foto Tanjug
Presek iz 2011. godine pokazuje da je ovaj namet činio 7,4 odsto njihovih budžeta, dok danas od poreza na imovinu, u zavisnosti od procene, stiže do 15 odsto sredstava lokalnih samouprava. To su uspeli revnosnijom evidencijom, boljom naplatom, ali i sve većim opterećenjem obveznika.
Od prilično beznačajnog troška za domaćinstva u Srbiji, do pre samo desetak godina, ovaj namet danas mnogima je opterećenje.
- Prosečan udeo poreza na imovinu u sopstvenim prihodima lokalnih samouprava je oko 50 procenata, dok u ukupnom budžetu opštine čini oko 11 odsto, i iz godine u godinu beleži stalni rast - kaže Jelena Holcinger, stručnjak na švajcarskom programu "Reforma poreza na imovinu". - Naše iskustvo iz višegodišnje saradnje sa opštinama u Srbiji je da se lokalne samouprave sve više trude da se oslanjaju na sopstvene prihode. A porez na imovinu je jedna od retkih naknada koja u potpunosti ostaje opštini gde je i naplaćena.
Foto Tanjug
U Stalnoj konferenciji gradova i opština potvrđuju da je ovaj porez jedna od najadekvatnijih vrsta prihoda lokala. Gradovi i opštine ga određuju i ubiraju od 2006. godine.
- Porez na imovinu, ne samo u Srbiji, nego svuda u svetu, za razliku od ostalih, građani direktno plaćaju na osnovu obračuna poreske uprave - dodaju u SKGO. - Prihodi od poreza na imovinu u 2019. godini činili su oko 15 odsto prihoda i njegovo učešće predstavlja nešto manje od jedan odsto BDP Srbije, što je blizu prosečnog učešća ovog poreza u zemljama OECD gde je ono oko 1,1 odsto.
Analitičari su ranijih godina primetili da se najveće stope rasta poreza na imovinu poklapaju sa periodom kada je lokalna samouprava bila pogođena ekonomskom krizom i smanjenjem ostalih prihoda.
DOGOVOR SA GRAĐANIMA
GRADOVI i opštine obavezne su da se sa građanima konsultuju o investicionom delu budžeta.
- Naš program pomaže lokalnim samoupravama da uspostave praksu dogovora sa svojim građanima gde će se novac, koji su oni uplatili kroz porez na imovinu, na kraju i trošiti - objašnjava Jelena Holcinger. - Na tome radimo sa 18 opština u Srbiji. Naš program će sufinansirati 30 odsto ukupnog iznosa, koji je potreban za izabrane projekte.
- Zakonom o finansiranju lokalne samouprave definisane su obaveze koje one plaćaju - pojašnjava Jelena Holcinger. - Novac od poreza na imovinu "nije obojen", i on ide u istu "korpu", odnosno prihodni račun, gde se slivaju i ostali prihodi koje opština ostvaruje.
Na osnovu iskustva našeg programa u radu sa 44 lokalne samouprave u Srbiji, najčešći razlog zašto neko dobije veći porez na imovinu je zbog porasta tržišne cene nekretnina u određenim zonama ili usled uvećanja kvadrature.
PROSEK
GLAVNI pokretač većeg poreza na imovinu je prosečna cena kvadrata. Građani u čijem susedstvu niču nove, luksuzne zgrade, iako njihove nekretnine nisu ni izbliza tako skupe - izvuku deblji kraj. Visinu poreza određuje i amortizacija po stopi do jedan odsto godišnje primenom proporcionalne metode, a najviše do 40 odsto.
I u SKGO potvrđuju da je na samim samoupravama da odluče kako će ubrani porez potrošiti. Troše ih, u skladu sa svojim obavezama i prioritetima, na predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, lokalnu infrastrukturu, porodičnu i dečju zaštitu, lokalne kulturne, sportske i omladinske sadržaje i programe. To je opšti princip i u ostalim zemljama Evrope.
- Radeći na transparentnosti ukupnih budžetskih sredstava, jedinice lokalne samouprave mogu da poboljšaju razumevanje javnosti o udelu koji prihodi od poreza na imovinu imaju u ukupnom budžetu - ističu u SKGO.
Preporučujemo
DIVLjAJU CENE BENZINA U SAD: Trenutno na najvišem nivou u poslednjih 11 meseci
05. 03. 2026. u 14:50
KINA UVELA ZABRANU: Rafinerijama naređeno da zaustave izvoz goriva
05. 03. 2026. u 14:06
EVRO U PADU: Rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata
05. 03. 2026. u 13:40
IRAN LANSIRAO RAKETE SA BOJEVOM GLAVOM OD JEDNE TONE: Tvrde da su pogodili aerodrom u srcu Tel Aviva (VIDEO)
IRANSKI Korpus islamske revolucionarne garde tvrdi da je jutros lansirao balističke rakete sa eksplozivnim bojevim glavama od jedne tone na aerodrom Ben Gurion u Tel Avivu.
05. 03. 2026. u 13:12
RUTEU STIGLA OŠTRA PORUKA ČLANICE NATO: Ko kaže da većina podržava udare na Iran?
ŠPANSKA ministarka odbrane Margarita Robles oštro je danas odbacila tvrdnju generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea da postoji "široka podrška" članica saveza ratu koji američki predsednik Donald Tramp vodi protiv Irana.
05. 03. 2026. u 12:54
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (0)