STANIVUKOVIĆ: Ekonomski i finansijski dijalog sa EU važan za Srbiju
DRŽAVNI sekretar u Ministarstvu finansija Gojko Stanivuković učestovao je danas na sastanku Ekonomskog i finansijskog komiteta (EFC) u okviru godišnjeg multilateralnog ekonomskog i finansijskog dijaloga sa Evropskom unijom, u okviru koga se razmatraju programi ekonomskih reformi za period 2021-2023. godina za Zapadni Balkan i Tursku. Na sastanku je uzela učešće i Ana Ivković, viceguverner Narodne banke Srbije.
Foto: Ministarstvo
Onlajn sastanak je okupio predstavnike ministarstava finansija Zapadnog Balkana i Turske koji su sa predstavnicima evropskih instutcija (Evropska komisija, Evropska centralna banka, EUROSTAT i države članice EU), razgovarali o nacrtu zajedničkih zaključaka u kojima su navedeni ključni ekonomski izazovi sa kojima se suočavaju Zapadni Balkan i Turska. Osim toga, razmatrane su i smernice za okvir fiskalne, ekonomske i socijalne politike fokusirane na ublažavanje uticaja pandemije izazvane virusom Kovid-19 uz podsticanje ekonomskog oporavka. Tema ovogodišnjeg ekonomskog i finansijskog dijaloga su mere za ublažavanje uticaja pandemije, kao i na podsticanje srednjoročnog oporavka.
Državni sekretar Gojko Stanivuković u svom izlaganju je naveo da je zahvaljujući dobroj makroekonomskoj i finansijskoj politici pre same pandemije, Srbija imala dovoljno prostora da sprovede snažne mere podrške privredi čiji je cilj podrška domaćinstvima i preduzećima, očuvanje radnih mesta i unapređenje zdravstvenog sistema. On je takođe istakao da je Srbija tokom 2020. godine obezbedila dva velika fiskalna paketa pomoći privredi i stanovništvu, procenjena na oko 12,9% BDP-a 2020. godine, kao i dodatnu podršku u vidu trećeg paketa koji iznosi 4,3% BDP-a. Ukupni paketi mera za podršku ekonomiji i stanovništvu, od početka Kovid -19 pandemije prema rečima Stanivukovića, tako je dostigao 17,2% BDP-a.
Državni sekretar je učesnicima dijaloga preneo da kreatori ekonomske politike u Republici Srbiji kontinuirano rade na merama usmerenim na dalje ubrzanje ekonomske aktivnosti, očuvanje radnih mesta i održavanje ukupne makroekonomske stabilnosti, kao i da će novi paket ekonomskih mera 2021. godine direktno uticati na povećanje likvidnosti privrednih subjekata i poboljšati poslovno okruženje. Rekao je i da je ekonomski i finansijski dijalog sa EU ključan za Srbiju.
Po rečima Stanivukovića, Srbija je prethodnu godinu završila sa jednim od najboljih rezultata u Evropi kada je reč o privrednom rastu, dok se za ovu godinu očekuje rast od 6%. Javni dug je bio na nivou od 58,2% BDP-a na kraju 2020. godine, i predviđa se da će ostati manji od 60% do kraja 2021. godine.
Državni sekretar je naveo i da je pored pomoći zdravstvu, proces vakcinacije ubrzan i da je do sada revakcinisano oko 2 miliona građana, što će pozitivno uticati na domaću privredu. Osim toga, državni sekretar je istakao i da digitalizacija privrede i državne uprave ostaje na listi prioriteta strukturnih reformi, zajedno sa daljom modernizacijom Poreske uprave, jačanjem naplate prihoda, kao i poboljšanje poslovnog okruženja uz obezbeđivanje održivog, energetski efikasnog i ekološki prihvatljivog privrednog rasta, koji će Srbiji omogućiti da ubrza svoj put ka Eropskoj uniji.
U svojoj oceni Programa ekonomskih reformi 2021-2023 Republike Srbije Evropska komisija pozitivno je ocenila postignute ekonomske rezultate Republike Srbije, paket ekonomskih mera za prevazilaženje posledica pandemije Kovid-19 i uspešan proces vakcinacije građana.
Predstavnici Evropske komisije pohvalili su Srbiju za dobru i pravovremenu reakciju u vreme krize, što je pozitivno uticalo na poslovno okruženje i zaposlenost. Navedeno je da Srbija ima jedan od najboljih rezultata u regionu u oblasti privrednog rasta dok su srpska preduzeća pokazala visok nivo otpornosti u odnosu na promene na tržištu tokom pandemije. Osim toga, Srbija je pohvaljena i zbog ostvarenih rezultata u vakcinaciji stanovništva protiv virusa Kovid- 19, što će, kako je ocenjeno, uticati na brži ekonomski oporavak.
Današnji sastanak ujedno je bio i priprema za sastanak Saveta EU za ekonomska i finansijska pitanja (ECOFIN Council) koji će biti održan 18. juna 2021. godine, kada se očekuje usvajanje novih zajedničihe preporuka Saveta EU za ekonomska i finansijska pitanja učesnicima u ovom procesu (Zapadni Balkan i Turska).
Preporučujemo
NOVI TALAS EKOLOŠKE ODGOVORNOSTI: Da li i građani menjaju stare navike
11. 02. 2026. u 20:26
VELIKI REZ U KOMPANIJI ,,HEINEKEN“: 6.000 radnika ostaje bez posla
11. 02. 2026. u 17:39
MAGNETI NA FRIŽIDERU MOGU BITI OPASNI: Evo kako udaraju na kućni budžet
11. 02. 2026. u 16:18
HRVATSKA SVOJE KORENE TRAŽI U NAJDUBLjEM MRAKU: Kontroverzni praznik u susedstvu - "Stepinčevo" između verskog kulta i političkog tereta
JOŠ se nije stišala bura oko ustaškog pira na dočeku rukometaša, obeleženog Tompsonovim pesmama koje glorifikuju NDH, a iz Zagreba stižu nove provokacije koje bude aveti prošlosti.
11. 02. 2026. u 20:13
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)