SANTANA ODBILA DA PUSTI NA SLOBODU I MIĆU STANIŠIĆA:Mora da prihvati odgovornost za zločine

Slađana Matić

17. 07. 2025. u 18:13

PREDSEDNICA Mehanizma za krivične sudove u Hagu Grasijela Gati Santana odbila je zahtev Miće Stanišića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske tokom rata u BiH devedesetih, da bude pušten na uslovnu slobodu, nakon dve trećine izdržane kazne.

САНТАНА ОДБИЛА ДА ПУСТИ НА СЛОБОДУ И МИЋУ СТАНИШИЋА:Мора да прихвати одговорност за злочине

Foto: EPA/Fred Ernst

Stanišića je Haški tribunal 2013. godine osudio na 22 godine zatvora, a 2016. godine Žalbeno veće je odbilo njegovu žalbu i potvrdilo tu presudu. U svom zahtevu, koji je predao 24. septembra 2024. godine naveo je da bi u slučaju prevremenog puštanja živeo sa porodicom u Srbiji.

U obrazloženju odbijanja ovog zahteva Grasijela Santana je navela da se konsultovala sa sudijama Karmelom Ađijusom, Li Daćunom i Barton Holom, koji su protiv njegovog puštanja na slobodu. Svi oni kao i Santana stava su da Stanišić nije pokazao dovoljno znakova rehabilitacije, a težina zločina za koje je osuđen je velika.

Sudija navodi da ne postoje ni humanitarni razlozi da se srpski osuđenik prevremeno pusti iz zatvora.

- Opšte je pravilo da kaznu treba izdržati u celosti s obzirom na težinu krivičnih dela. Težina krivičnih dela je faktor od fundamentalnog značaja za prevremeno puštanje na slobodu. Poljske vlasti navode da je Stanišić disciplinovan, staložen, prijatan i kolegijalan i da je dobio 13 nagrada prvenstveno za izuzetno ponašanje. Radio je u zatvorskoj biblioteci.  Njegovo ponašanje u zatvoru je bilo izrazito pozitivno, međutim, dobro ponašanje u zatvoru ne može samo po sebi da dokaže rehabilitaciju - navela je predsednica Santana.

Ona dodaje da je važan faktor u proceni napretka rehabilitacije osuđenika prihvatanje odgovornosti za svoje zločine, čak i ako to ne predstavlja zakonski zahtev za dokazivanje rehabilitacije.

- Poljske vlasti ukazuju da se Stanišić čvrsto distancira od prošlosti i nerado govori o svojim zločinima. Te procene me ostavljaju u sumnji da li je Stanišić zapravo prošao kroz bilo kakvo kritičko razmišljanje. Njegovo kajanje nije dovoljno razvijeno da bi preteklo u korist njegovog prevremenog puštanja na slobodu. Nisam uverena da je prihvatio odgovornost za svoje zločine ili pokazao dovoljne znake kritičkog razmišljanja, ili iskrenog kajanja ili žaljenja. Shodno tome, nakon razmatranja celokupnosti informacija koje su mi predočene, smatram da Stanišić nije pokazao dovoljne znake rehabilitacije da bi zaslužio prevremeno puštanje na slobodu - navela je Santana.

Ona je kazala da je u vezi ove odluke konsultovala i tužilaštvo kao i sedam udruženja žrtava iz BiH, koji su bili protiv pozitivne odluke.

Inače, Mićo Stanišić se 11. marta 2005. godine predao i prebačen je u pritvor u Sheveningenu. Osuđen je 2013. godine na 22 godine zatvora da je kao Ministar policije odgovoran za ubistva i mučenja, kršenje zakona ili običaja ratovanja, progon kao zločin protiv čovečnosti. Tu kaznu mu je Žalbeno veće potvrdilo 2016. godine. Na izdržavanje kazne prebačen je u zatvor u Poljskoj 2019. godine. Nakon što je Poljska utvrdila da više ne može da ostane kod njih, jer je stekao uslov za slobodu, 22. januara 2025. godine, Stanišić je vraćen u Sheveningen dok se ne nađe druga država, koja će ga primiti u zatvor.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Deset miliona evra za unapređenje poslovanja SME sektora i poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji