KNJIŽEVNA KRITIKA: Stvaralac i smrt
KNjIGU Jovice Aćina "Banja" ("Agora"), koja je ponela Nagradu Biblioteke grada Beograda "Moma Dimić" za 2023. godinu, čine pripovetke o evropskim stvaraocima i njihovim delima.

Foto: Privatna arhiva
O njima pripovedač erudita promišlja boraveći u mnogim značajnim centrima kulture ili pak u mestima u kojima su, sticajima životnih okolnosti, ti stvaraoci bili zatečeni, katkad i "zatočeni" (Firenca, Delft, Hag, Berlin, Provansa...).
Vraćajući se tim tačkama, vremenima i društvenim kontekstima u kojima je svako od stvaralaca živeo (Nikolo Makijaveli, Jan Vermer, Šarlota Salomon i drugi), pripovedač otvara pitanja kojima se, na sasvim samosvojan način, može baviti samo onaj koji, poput jednog od njegovih junaka, zna sledeće:
"Da bismo bilo šta snažno izrazili, izneli na svetlost, treba prvo da uđemo u sebe i svoj pravi glas oslobodimo spoljašnjih lanaca".
U knjizi je očigledna autorova okupiranost smrću. Otuda niz vrlo podsticajnih razmišljanja o odnosu stvaraoca i smrti. Jedan od primera nalazimo u priči "U boji prekrivenoj tamom". U njoj se, zajedno s pripovedačem, suočavamo sa činjenicom da smrt jedno delo, osobito autobiografsko, čini nedorečenim. Ukoliko na taj način pristupamo odnosu stvaranja i smrti, zaključićemo da je smrt uvek korak ispred i da u tom smislu bar delimično narušava zaokruženost jednog umetničkog dela, tj. njegov potpuni smisao. Na specifičan način se zajedno s pripovedačem suočavamo s dorečenošću smrti spram mogućnosti dorečenosti umetničkog dela.
No, razmišljanje o tome, kako u knjizi vidimo, otvara i polje razmatranja osobene veze dela kojim je pripovedač okupiran i žanra u kojem o njemu piše. Nisu sva dela, poput autobiografije, uvek korak iza smrti. Neka su bar korak, ukoliko ne i znatno više, ispred nje - dorečena - kao što je priča o drugom, kao što je, na primer, pesma o umetniku ili njegovom delu, poput pesme Vislave Šimborske o Vermerovoj Mlekarici: "Sve dok ona žena u Kraljevskom muzeju / u naslikanoj tišini i usredsređenosti / iz dana u dan sipa / mleko iz bokala u činiju, / svet ne zaslužuje smak sveta" (v. pripovetku "Pogled na Delft").
Poput Vermerove Mlekarice je i junak Aćinove pripovetke koji devojčici Loti (Šarloti Salomon), čija je lutka zauvek "odbegla", pišući lutkina pisma, pripoveda o njenim avanturama, novom životu, razlozima zašto je morala da ode, o prirodnosti tog odlaska ("U boji prekrivenoj tamom"). U njoj, dakle, nalazimo i motiv stvaraoca kao spasioca i primere o rehabilitujućoj moći umetnosti.
U "Banji" se na svetlost iznose i razmišljanja o stvaranju kao spasenju, kao i to da način na koji stvaralac zauvek odlazi, bar delimično, ukoliko ne sasvim, određuje život tog dela, utiče na njegovu recepciju.
Aćinovi pripovedači razmišljaju i o vezi umetnosti i zla, o različitim poreklima zla, kao i o njihovoj vitalnosti i manifestnosti - najčešće ideološkoj. Stoga nas one inspirišu da razmišljamo kako se stvaraočev neprijatelj služi njegovim delom, tj. kako to delo biva shvaćeno od strane različitih recipijenata. Kako ono živi u delima onoga koji je zao i totalitaran, a kako ga doživljava neko ko je takođe pisac i mislilac, meditativan i zagledan u sebe, u svet iz sopstvene tihosti (v. pripovetku "Ima li koga").
Osim hoda kroz svetsku istoriju totalitarnih režima i sudbinu pojedinih njihovih žrtava, ali i sveta u kojem mi živimo, kao i kroz istoriju evropske kulture, imaginacija Jovice Aćina nas, kao i uvek, vodi u začudne svetove u kojima, čitajući dela neprolazne vrednosti, spoznajemo i sopstveni lik - u ogledalu, prepoznajemo viša značenja, čak i "doslikavamo" remek-dela velikih majstora. To činimo i dok čitamo "Banju"...

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

NI LAUŠ NIJE PRIMETIO DO KRAJA SNIMANjA: Najluđa greška iz "Boja na Kosovu"
LAUŠEVIĆ je o snimanju filma "Boj na Kosovu" pisao u knjizi "Godina prođe, dan nikad".
28. 04. 2025. u 10:32
Komentari (0)