Kulturni dodatak

ČUDESNA LICA ORFELINA: Knjiga Nikole Grdinića otkriva renesansno stvaralaštvo pesnika, bakroresca, prevodioca...
IMALI smo u isto vreme Dositeja Obradovića, koji je sav okrenut Zapadu, bio zdrav duh, trezven, zemaljski, i Zaharija Orfelina, koji je bio vrlo samonikao.
27. 03. 2025. u 05:00

POGLED ISKOSA: Kodovi i osnove kulture
KULTURA i njena uža oblast umetnost nikada nisu jednoznačne, to je carstvo obilja i slobode, što ne znači da u njima nema nikakvih pravila.
27. 03. 2025. u 05:00

ZAŠTO PRAVIMO BIBLIOTEKE: Odlomak iz knjige "Sentimentalno vaspitanje"
LUTAJUĆI godinama po antikvarnicama, često nailazim na knjige koje su mi nekada mnogo značile.
19. 03. 2025. u 08:00

KNJIŽEVNA KRITIKA: Hronika jedne zemlje
U ROMANU Nađe Tešić "Rodna gruda" ("Prometej" 2024; prevela Gordana Zalad, pogovor i redakcija prevoda Slavica Garonja), koji je izvorno objavljen 1998. godine na engleskom jeziku, u Americi, kao i u njenim drugim kod nas prevedenim romanima - "Umreti u Čikagu" ("Službeni glasnik" 2012), "Buntovnica u senci" ("Prometej" 2022) - centralni motiv jeste potraga za ličnim i nacionalnim identitetom, kao i pokušaj njegovog ucelovljenja.
19. 03. 2025. u 08:00

POLUPISMENOST JE POSTALA DRUŠTVENO PRIHVATLJIVA: O statusu srpskog jezika i stanju srpske jezičke kulture
SRBISTI odavno upozoravaju da su srpski jezik i jezička kultura kod nas zapostavljeni, da su pisani i govorni standard na niskom nivou, od osnovne škole do univerzitetske nastave, ali i u medijima i svakodnevnoj komunikaciji.
19. 03. 2025. u 06:00

KNJIŽEVNA KRITIKA: Tamna vedrina
ROMAN Marinka Arsića Ivkova NGDL (Niški kuturni centar 2024) uistinu potvrđuje reči njegovog autora, dobitnika Ninove nagrade za 2024. godinu, izrečene u jednom intervjuu: "humor i smeh su ozbiljne stvari, i jako duboke i jako tužne".
12. 03. 2025. u 10:00

VEČNO ŽIVA ŽELJA ZA OTVORENIM VIDIKOM: O četiri pjesme "poznice" Ive Andrića, povodom 50 godina od piščevog odlaska
ANDRIĆEVA lirika nam je, odavno, draga lektira.
12. 03. 2025. u 09:00

POGLED ISKOSA: Milenina harizma
U MUZEJU savremene umetnosti u Beogradu do 17. marta može se videti veća retrospektiva svih vidova umetnosti kojima se bavila Milena Pavlović Barili - slika, crteža, akvarela i ilustracija.
12. 03. 2025. u 09:00

Beleške za pisca
GLAVNA snaga i stvarni koren svake pripovetke, svake pojedine scene u njoj, nalaze se u jednoj dobroj misli, jednoj vernoj slici.
12. 03. 2025. u 08:20

"OD LJUBAVI STENA": O sonetu "LJubostinja" Mirka Korolije
SEDAM soneta Mirka Korolije u ciklusu "Srpske Crkve i Manastiri" smatramo zaboravljenim pretečom briljantnog ciklusa "Hodočašća" Vaska Pope.
05. 03. 2025. u 11:00

KNJIŽEVNA KRITIKA - Zreli liričar
KNjIGA "Tvrda pena" Miroslava Karaulca (KOV, 2024) sadrži pesme iz autorove zaostavštine.
05. 03. 2025. u 10:00

POGLED ISKOSA: Tamarin svet kao cvet
TREBA poštovati svakog ko se na figurativan način bavi slikom.
05. 03. 2025. u 09:00

LEPOTA I ŠARM BEOGRAĐANKI: Trideset godina od odlaska Baneta Đorđevića, pionira srpske “lajf” fotografije
PRE dva dana se navršilo trideset godina od smrti Branislava Baneta Đorđevića (Beograd, 1934 - Beograd, 1995), pionira srpske "lajf" fotografije i kultnog hroničara lepote beogradskih žena.
05. 03. 2025. u 06:00

Jedan dan života
U OVOJ jurnjavi, u ovoj trci sa minutima, on je imao čitava dvadeset četiri sata viška. To je značilo da tek sutra po podne treba da ode u selo po ženu i decu. To je značilo da može da krene bilo kojom ulicom i ode na svejedno koju stranu...
05. 03. 2025. u 05:00

KNJIŽEVNA KRITIKA - Iskustva imigranta
UNEKOLIKO bismo knjigu Jelene Angelovski "Štelovanje glave" (KOV, Vršac 2024) mogli razumeti kao nastavak njenog prvog romana za decu i mlade "Mika" ("Službeni glasnik" 2022) koji je privukao veliku pažnju književne publike različitih generacija i u Srbiji i u inostranstvu, i dobio nekoliko značajnih književnih nagrada.
26. 02. 2025. u 10:00

POGLED ISKOSA: Likovni aristokrata
PETNAEST je godina od odlaska jednog od najvećih srpskih i svetskih crtača, značajnog slikara Branislava Markovića (Knjaževac, 1948 - Beograd, 2010).
26. 02. 2025. u 09:00

LJUBAV SE MORA NEGOVATI: Jelena Kalajdžija, za “Novosti”, o romanu “Spajalica, šest sjemena i pero”
KNjIŽEVNOST može da nas zaštiti kao Ahileusov štit kosmogonijom koja je njoj imanentna od beslovesnih poriva vremena koje trošimo. Kako Vinaver reče, pa ću da ukradem: "u to duboko vjerujem i objema rukama potpisujem".
26. 02. 2025. u 08:00

ŽIVOT POSVEĆEN KNJIZI: Sećanje na Gradimira Stojkovića
OD ovog februara biblioteke, škole, centri za kulturu, festivali koji okupljaju stvaraoce za decu i mlade, ostali su bez jednog od najčitanijih, rado viđenih i često prisutnih velikana pisane reči.
26. 02. 2025. u 06:00

BISER SECESIJE NEIZVESNE SUDBINE: Da li je Krunska ulica, koja kroz arhitekturu pripoveda o istoriji Beograda, dovoljno zaštićena
UKOLIKO istoriju Beograda posmatramo kao istoriju stvaranja i razaranja, shvatićemo koliko je važno posvetiti posebnu pažnju očuvanju arhitektonski vrednih objekata kao svedoka razvoja grada.
18. 02. 2025. u 16:43

TEŠKO JE RAZUMETI SVET BEZ KNJIGE: Damir Jocić, dobitnik prestižne nagrade "Dušan Radović"
OD čak 101 knjige pristigle na konkurs za najbolje delo za decu i mlade, nagradu "Dušan Radović" poneo je roman "Dečak i druga priča" Damira Jocića (1973) u izdanju "Službenog glasnika".
18. 02. 2025. u 16:00

BLISTAVO DELO VELIKOG FILOZOFA: Obeležava se 150. godišnjica rođenja akademika Branislava Brane Petronijevića (1875-1954)
BRANISLAV Petronijević je bio akademik i profesor filozofije na Beogradskom univerzitetu. Poznat je kao naš najveći "čisti" filozof.
18. 02. 2025. u 13:46

POGLED ISKOSA: U neizmernom carstvu stripa
BEOGEADSKA "Informatika" izrasla je u jednog od najzanimljivijih izdavača po raznovrsnosti naslova.
18. 02. 2025. u 11:59

FILM I ŽIVOT
UZMIMO kadar-sekvencu u njenom čistom stanju: to jest, audio-vizulenu reprodukciju, načinjenu iz subjektivnog vizuelnog ugla, jednog fragmenta beskrajnog niza stvari i radnji koje bih mogao da potencijalno reprodukujem.
18. 02. 2025. u 06:00

DUHOVNI ORIJENTIR: Vladeta Jerotić - Za života fenomen, zadužio srpsku kulturu
U CELOKUPNOJ istoriji srpske kulture malo je intelektualaca koji su za života stekli tako veliku popularnost da su postali i svojevrstan kulturni fenomen svog i potonjeg doba.
12. 02. 2025. u 17:00