POGLED ISKOSA: Vizija Petra Mošića
DA BI se razumelo realističko slikarstvo koje je unapredio Petar Mošić (Beograd, 1981-2025), slikar koji je otišao u naponu snage, treba se vratiti u prošlost, u predmodernizam.
Foto Privatna arhiva
Uže gledano modernizam započinje sa impresionizmom, tačnije, sa revolucijom Eduara Manea. Za razliku od drugih u XIX veku slikao je bez detalja, manje i veće površina sa akcentima, težeći ka monohromiji. Nastojao je ka kompozicionoj, kolorističkoj i oblikovnoj svedenosti, neki detalji (šaka, stopalo) postaju više znak a ne realan prizor.
Pojavljuje se po prvi put u istoriji slikarstva nedovršenost, pojedine forme samo su naznačene a delovi slike obrađeni na različite pa i suprotne načine. Pozadina slike vid je čiste jednobojne apstrakcije. Na slici se ispoljava oslobođeni, snažni, žustri potez; po prvi put se taj osnovni gradivni element slike, elementarni trag, toliko osamostaljuje. Na pojedinim slikama pozadina sa figurama krajnje je zamrljana, samo naznačena, reč je o slikarstvu pomoću mrlja, mada koloristički krajnje harmonizovanom. U tim okvirima će se kretati generacije slikara u sledeća dva veka.
Sa putevima koje je Eduar Mane otvorio slikarstvu, prema impresionizmu ali i ekspresionizmu i apstrakciji, ma koliko da je polazio od stvarnosti, stvarao uvek po modelu i fotografiji, neku vrstu neobaveznog, razbarušenog i raslabljenog realizma, umetnost više nije mogla a možda ni umela na pravi način da se vrati realnom a još manje izmaštanom prizoru. Od Manea će realizam sve više biti pobuna protiv novog diktata - modernizma koji je smenio salonsko slikarstvo i akademski realizam kao osnovu likovnog obrazovanja. Modernizam, pa čak i avangardizam, postali su novi vidovi akademizma, ne samo nova moda već i nova dogma, surovi, agresivni gospodar javne scene, medija, likovnih akademija i akademija nauka. Realistički slikati danas znači biti u opoziciji, nasuprot zvanične struje, biti drugačiji, ili kako veliki likovni kritičar Đorđe Kadijević kaže: "Jedina sadašnja avangarda je klasična slika".
U ovom sećanju na Petra Mošića treba istaći da je bio i ostao najbolji mladi realista koga imamo, čije su vrednosti odmah prepoznavali na Zapadu. Kada je počinjao bio je odbijan u našim galerijama, upornim radom dokazao je da realizam može imati savremenu formu, ne samo onu iz XIX veka, pa biti i društveno aktivan, Mošić se često bavio aktuelnim terorom nad decom i mladima. Stilski je objedinio mnoge forme, izašavši iz usko shvaćenog realizma ili hiperrealizma; njegovo slikarstvo seća i na manirizam, Karavađa, barok a u izvesnom smislu proishodi iz renesanse. Kao i svaki veliki umetnik objedinio je realno sa imaginarnim, on je i slikar fantastike, metafizički shvaćene.
Više od toga, doslutio je konačno, bio je vizionar koji je prorekao svoj kraj. Poslednjih godina često je slikao lepe devojke sa crnim leptirom na usnama i očima. Slikao je poljubac smrti.
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)