DVA ROMANA SNAŽNE INSPIRACIJE: Nagradu “Svetozar Ćorović” za najbolju proznu knjigu podelile Laura Barna i Neda Bjelanović

Д. Бт.

20. 08. 2025. u 05:00

UGLEDNU nagradu "Svetozar Ćorović" za najbolju proznu knjigu objavljenu od septembra 2024. do avgusta 2025, koju dodeljuje SPKD "Prosvjeta" iz Bileće, prema jednoglasnoj odluci žirija, dobile su dve autorke: Neda Bjelanović za roman "Crveni krovovi", u izdanju "Arhipelaga", i Laura Barna za roman "Frau Beta", čiji je izdavač HERAedu.

ДВА РОМАНА СНАЖНЕ ИНСПИРАЦИЈЕ: Награду “Светозар Ћоровић” за најбољу прозну књигу поделиле Лаура Барна и Неда Бјелановић

Neda bjelanović, Foto Privatna arhiva

Žiri je radio u sastavu dr Goran Maksimović (predsednik), mr Marko Paovica i dr Duško Pevulja.

"Crveni krovovi" su debitantski roman Nede Bjelanović (1984), koja je rođena u Sarajevu, a doktorirala u Beogradu odbranivši disertaciju "Poetika proze Momčila Nastasijevića" koja je objavljena i kao naučna monografija.

- Već sam naslov ovoga dela ukazuje na dvostruku simboličku dimenziju: na duboku vezanost za porodični dom kao mesto našeg trajnog utemeljenja i na tragički doživljaj gubitka porodične kuće kao onog usudnog korena našeg rasejanja i večnog i nesmirenog lutanja. U tom smislu se u romanesknom uvodu kao narativni kontekst pojavljuje izvod iz Dejtonskog mirovnog sporazuma od 21. novembra 1995. godine, nakon čega je pokrenuta seoba sarajevskih Srba upamćena kao najveći mirnodopski egzodus jednog naroda u svetu - navodi se u obrazloženju.

Laura Barna, Foto Privatna arhiva

- Samim tim i romaneskni zaplet ima dva ravnopravna plana: prospektivni u kome glavna junakinja prikazuje svoje studentske dane u Beogradu u završnim godinama 20. i prvim godinama 21. veka, kao i retrospektivni u kome predočava ratna iskustva u Sarajevu i neposredna posleratna životna iskustva nakon seobe iz Sarajeva i izbegličnog ili raseljeničkog preživljavanja i odrastanja u jednoj kasabi na Drini, a znamo iz konteksta da se zapravo radi o Višegradu.

Počast i junacima

VELIKA je čast, istovremeno i odgovornost, ovenčan biti prestižnom nagradom "Svetozar Ćorović", jednako i odgovornost ali i zasluženo priuštena počast glavnim junacima nagrađenog romana "Frau Beta" (HERAedu, 2025): slikarima Beti i Risti Vukanović, entuzijastima koji su gradili srpske umetničke institucije prateći moderne tokove, širili obrazovni i pedagoški rad u osvit novog doba, tamu odmenjivali svetlošću vodeći računa o tradiciji, veri i ukorenjenoj baštini koji ovaj narod čini autohtonim, i kao takav neraskidivim obrazom sveg čovečanstva - izjavila je za "Novosti" Laura Barna.

- Razumeo bi Svetozar Ćorović, po rođenju Nemicu Babet Bahmajer, zašto i kako je Ristinu rodinu prisvojila i zavolela više nego svoju, i pun vek ostala sa ovim narodom da deli njegovu večito tragičnu sudbinu, i posle Ristine prerane smrti. Razumeo bi znajući koliko jedan Hercegovac može biti čovek, a čovek se lako zavoli i teško napušta.

Savremeno pripovedanje zasnovano je na snalaženju i pronalaženju junakinje u prestoničkoj sredini. Sve to je upotpunjeno slikom gašenja jedne ljubavi, kao i iskušenjima sa fakultetskim obavezama, spremanjem i polaganjem ispita. U takvom ambijentu, jedan slučajni susret sa mladim delinkventom prilikom zastoja saobraćaja na Brankovom mostu u Beogradu, poput Šeherezadine ispovesti, otvara niti retrospektivnog pripovedanja, u kome središnje mesto zauzimaju predratne i ratne godine u Sarajevu, istakli su članovi žirija.

Foto promo

Raznovrsne radove iz oblasti lepe književnosti, a zatim i esejistike, likovne i književne kritike, kao i stručnih radova iz istorije umetnosti Laura Barna (1964) objavljuje od 1995. godine. Autorka je brojnih romana i zbirki priča, a "Frau Beta" posvećen je sudbini čuvene srpske slikarke Bete Vukanović (1872-1972).

- Sudbina ove neobično talentovane, uporne i posvećene žene, koja se sa dubokom odanošću i nepotkupljivom ljubavlju srodila sa srpskim narodom, poslužila je Lauri Barni da oblikuje kompleksni psihološki roman o životu i radu ove jedinstvene ličnosti, što ga svakako približava tipu neobično snažnih romansiranih biografija.

Priznanje slobodarskog kraja

OSEĆAM se vrlo počastvovano i zahvalno u isto vreme - ističe za naš list Neda Bjelanović.

- Prvo stoga što nagrada nosi ime našeg velikog prozaiste, jednog od tvoraca našeg modernog pripovedanja.

Ali i zato što je dodeljuje institucija epskog i slobodarskog kraja, jedna od onih koje se predano bore za našu kulturu - kulturu pred strašnim izazovima - nastojeći da je sačuvaju od potpune dezintegracije.

Istovremeno kroz složenu dokumentarno-umetničku projekciju, kroz višestruke uspešne literarne mistifikacije, kao i nadahnutu imaginaciju i metonimijsko kazivanje, ovo delo je izraslo u hroniku društvenog, a iznad svega kulturnog života srpskog naroda u trajanju dugom više od stotinu godina. Radnja romana započinje krajem 19. veka, sa dolaskom Rista i Bete Vukanović u Beograd, nakon završenih studija slikarstva i sklopljenog braka, a okončava se izložbom slikarske retrospektive Bete Vukanović u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu 2025. godine na kojoj je predstavljena i nepoznata slika ove autorke nazvana "Portret žene s Mačkom" za koju je konzervatorski tim Narodnog muzeja ustanovio da pripada Beti Vukanović - navodi se u obrazloženju žirija. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ALBANCI SIKTE OD BESA: Ne mogu da veruju šta se desilo u Beogradu