POGLED ISKOSA: Vozarević i Decembarska grupa

Пише Дејан Ђорић

15. 07. 2025. u 05:00

DOLASKOM Marije Vurune na mesto nove direktorke Galerije "Lazar Vozarević" u Sremskoj Mitrovici pokrenut je niz izložbi u uglednim galerijama i muzejima kojima se obeležava jubilej stogodišnjice rođenja ovog velikog slikara, crtača i profesora beogradske Likovne akademije (Lazar Vozarević, Sremska Mitrovica, 1925 - Beograd, 1968).

ПОГЛЕД ИСКОСА: Возаревић и Децембарска група

Foto Miloš Muškinja

Osim što je snažno i samostalno delovao na srpskoj i evropskoj likovnoj sceni (dobijao je odlične kritike i u Parizu), bio je član i čuvene Decembarske grupe, koja je trajala od 1955. do 1960. godine. Smenila je aktivno izložbama, profesurom i članstvom u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti generaciju svojih uzora, međuratnih slikara. Uz Medialu to je najvažnija likovna formacija koju imamo u dvadesetom veku, reč je o istaknutim slikarima od kojih svaki ima originalnu likovnu pojavnost. Decembarci su se vremenski našli u procepu, ratu likovnih poetika njihovih protivnika avangardnih enformel slikara i nadolazećih fantasta iz grupe Mediala, koja se nikada nije raspala. Da su malo kasnije nastavili grupno da postoje, imali bi opoziciju i u novoj figuraciji, zatim među slikarima radikalnih vidova geometrijske apstrakcije (kakav je u jednom svom periodu bio Radomir Damnjanović Damjan) a posebno u sledećoj generaciji svojih studenata konceptualnih umetnika, koji su svoje profesore sa beogradske Likovne akademije optuživali da su provincijalni i neobrazovani. Vozarević je jedan od najistaknutijih i sada najizazovnijih članova Decembarske grupe koju su činili još Stojan Ćelić, Mladen Srbinović, Aleksandar Tomašević, Miodrag B. Protić, Miloš Bajić, Dragutin Cigarčić, Aleksandar Luković i Zoran Petrović (razmišljali su da uključe Radenka Miševića i Miluna Mitrovića ali su odustali od toga). To je istorijski period umetnosti doba tzv. visokog modernizma, najzanimljiviji u dvadesetom veku. Ako je išta kvalitetno dala Titova Jugoslavija, bilo je to na političkom planu samoupravljanje a na estetskom likovna umetnost.

U toku je u matičnoj kući koja čuva, izlaže i restaurira najveći fond dela ovog čuvenog umetnika veća izložba slika i crteža pod naslovom "U Decembru - Lazar zbirka Bogdanović" u sklopu ciklusa izložbi "Kod Lazara u gostima". Reč je o ostvarenjima u vlasništvu istaknutog sremskomitrovačkog kolekcionara Nikola Bogdanovića. Srbija je prepuna dragocenih privatnih zbirki, čak ni stručna javnost ne zna kakva se sve blaga kriju u privatnom posedu. Premda država a posebno carina krajnje glupo destimulišu kolekcionarstvo i onemogućuju nesmetani ulazak dela naših umetnika iz inostranstva (što bi u normalnim uslovima bio prioritet), pojedine galerije i muzeji se otvaraju prema ideji "Kolekcionar kao kustos" i predstavljaju predmete iz domena te duboke odanosti, kolekcionarstva koje je i pasija i stil života, kako u katalogu ove izložbe ističe istoričarka umetnosti Marija Vuruna. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

CEO TENIS U ŠOKU: Čuvena teniserka ugradila veštačke grudi, a onda je otkriveno i ovo! (FOTO)