POGLED ISKOSA: Vozarević i Decembarska grupa
DOLASKOM Marije Vurune na mesto nove direktorke Galerije "Lazar Vozarević" u Sremskoj Mitrovici pokrenut je niz izložbi u uglednim galerijama i muzejima kojima se obeležava jubilej stogodišnjice rođenja ovog velikog slikara, crtača i profesora beogradske Likovne akademije (Lazar Vozarević, Sremska Mitrovica, 1925 - Beograd, 1968).
Foto Miloš Muškinja
Osim što je snažno i samostalno delovao na srpskoj i evropskoj likovnoj sceni (dobijao je odlične kritike i u Parizu), bio je član i čuvene Decembarske grupe, koja je trajala od 1955. do 1960. godine. Smenila je aktivno izložbama, profesurom i članstvom u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti generaciju svojih uzora, međuratnih slikara. Uz Medialu to je najvažnija likovna formacija koju imamo u dvadesetom veku, reč je o istaknutim slikarima od kojih svaki ima originalnu likovnu pojavnost. Decembarci su se vremenski našli u procepu, ratu likovnih poetika njihovih protivnika avangardnih enformel slikara i nadolazećih fantasta iz grupe Mediala, koja se nikada nije raspala. Da su malo kasnije nastavili grupno da postoje, imali bi opoziciju i u novoj figuraciji, zatim među slikarima radikalnih vidova geometrijske apstrakcije (kakav je u jednom svom periodu bio Radomir Damnjanović Damjan) a posebno u sledećoj generaciji svojih studenata konceptualnih umetnika, koji su svoje profesore sa beogradske Likovne akademije optuživali da su provincijalni i neobrazovani. Vozarević je jedan od najistaknutijih i sada najizazovnijih članova Decembarske grupe koju su činili još Stojan Ćelić, Mladen Srbinović, Aleksandar Tomašević, Miodrag B. Protić, Miloš Bajić, Dragutin Cigarčić, Aleksandar Luković i Zoran Petrović (razmišljali su da uključe Radenka Miševića i Miluna Mitrovića ali su odustali od toga). To je istorijski period umetnosti doba tzv. visokog modernizma, najzanimljiviji u dvadesetom veku. Ako je išta kvalitetno dala Titova Jugoslavija, bilo je to na političkom planu samoupravljanje a na estetskom likovna umetnost.
U toku je u matičnoj kući koja čuva, izlaže i restaurira najveći fond dela ovog čuvenog umetnika veća izložba slika i crteža pod naslovom "U Decembru - Lazar zbirka Bogdanović" u sklopu ciklusa izložbi "Kod Lazara u gostima". Reč je o ostvarenjima u vlasništvu istaknutog sremskomitrovačkog kolekcionara Nikola Bogdanovića. Srbija je prepuna dragocenih privatnih zbirki, čak ni stručna javnost ne zna kakva se sve blaga kriju u privatnom posedu. Premda država a posebno carina krajnje glupo destimulišu kolekcionarstvo i onemogućuju nesmetani ulazak dela naših umetnika iz inostranstva (što bi u normalnim uslovima bio prioritet), pojedine galerije i muzeji se otvaraju prema ideji "Kolekcionar kao kustos" i predstavljaju predmete iz domena te duboke odanosti, kolekcionarstva koje je i pasija i stil života, kako u katalogu ove izložbe ističe istoričarka umetnosti Marija Vuruna.
POLOVNI HRVATSKI "RAFAL" SE POKRAVIO ČIM JE POLETEO: Hitno morao da prekine let
JEDAN od borbenih aviona „Rafal“ Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva morao je u četvrtak da prekine planirani let zbog tehničkih problema koji su se pojavili pri poletanju.
16. 01. 2026. u 21:12
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
Šta znači kad je na Krstovdan VEDRO I VETROVITO
KRSTOVDAN, koji se obeležava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje veru, prirodu i čoveka. Iako često ostaje u senci Bogojavljenja, Krstovdan u narodnom pamćenju nosi jednaku simboliku, kao dan kada se sudbina godine “zapečati”, a voda, vetar i nebo postaju glasnici onoga što dolazi.
18. 01. 2026. u 11:39
Komentari (0)