DVA PEVIDRUGA: Sećanje na Aleksu Šantića i Branka Miljkovića
STO godina je od smrti Alekse Šantića, a devedeset od rođenja Branka Miljkovića. Ali deset godina od smrti jednog do rođenja drugog nije jedino što razdvaja i povezuje ova dva pevidruga.
Foto Muzej Hercegovine, Foto studio A. Zimolo
Aleksa je nazvan poslednjim vitezom romantike, a Branko princom poezije kao patetike uma. Dučić je napisao da je Šantić ličio na svoje pesme, a onaj koji ovo govori svedok je da su Miljkovićevi paradoksi, logika i poetika neodvojivi od njegovog lika. Za jednog je rečeno "da se divio tuđoj sreći, tuđoj slavi i tuđoj ženi" a to se ne sa manje razloga može kazati i za drugog. Ni jedan se nije ženio, a obojica su doživeli zabranjene i nesrećne ljubavi. Jedan je uzaludno voleo, a drugi uzaludno budio svoju ljubljenu. Jedan je bio guru pesničkog kruga u Mostaru, a drugi neosimbolističkog pokreta u Beogradu.
Obojica su pisalo ode kraljevima i kralju. Jedan pravom, a drugi lažnom, misleći da je pravi. Negujući "ljubav za svet, a patriotizam za svoje ognjište" pisali su rodoljubivu poeziju u ona vremena kad patriotizam niko nije nazivao lažnim.
Foto Narodni Muzej Niš, legat Branka Miljkovića
Aleksa "nije verovao u mržnju prostaka ni u zavist fukare" a Branku se pružila prilika da se uveri u oboje.
"Pesma nije loša, sem ako nije lažna". Šantić nije lagao, a Miljković je glavom platio svoju poeziju, da bi bila istinita.Jedan je proveo život u svom rodnom gradu, šetajući samo jednom ulicom, kao Kant, drugi je krenuo auto-putem Niš - Beograd - Zagreb i otud vratio kući u drvenom sanduku. I jedan i drugi veći su od svog dela ali nisu od svog ljudskog i pesničkog čina.
Miljković nije jedini Branko koga smo rano izgubili, niti je Aleksa poslednji bard koji je umro u nemaštini i samoći.
Ubijali se ili ne, kako god živeli i umirali položaj pesnika ostaje nepromenjen.
Pesnici su vanzemaljci koji se rađaju i umiru na zemlji. I oni još nerođeni pesnici će umreti kad-tad, ali poezija neće nikad. Pesnici su smrtni, a poezija nije i sve pesnike će nadživeti. To i jeste jedini smisao života svih pesnika u svim vremenima!
Preporučujemo
INTERVJU - ZORAN AVRAMOVIĆ O knjizi "Crnjanski - političke i druge asocijacije"
20. 12. 2023. u 07:00
DALI - SPASILAC: Dvobroj časopisa "Gradac" posvećen genijalnom slikaru
06. 12. 2023. u 07:25
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)