POGLED ISKOSA: Sandina metaestetika

Дејан Ђорић

19. 03. 2024. u 08:28

PODRAZUMEVA se da svaki sadržajni diskurs može imati razna moguća tumačenja, međutim, prva knjiga tekstova estetičarke Sande Ristić Stojanović (Beograd, 1974) otvara dublje duhovne perspektive.

ПОГЛЕД ИСКОСА: Сандина метаестетика

Naslovna strana Sandine knjige, Foto privatna arhiva

Na 95 strana ovog izdanja, manjeg po obimu ali ne i po značaju, analizirani su neki gorući problemi moderne i savremene umetnosti, književnosti i filozofije. U promišljanju umetničke prakse autorka na mnoge načine ulazi u aktuelnu problematiku umetnosti (posle) postmoderne, smrti umetnosti, smrti autora i drugih ključnih mantri savremene teorije.

Treba odmah reći da je u moru apologeta aktuelnih događanja u vizuelnoj umetnosti ona skoro usamljeno i do drskosti hrabro na drugoj strani od aktuelnog mišljenja. Za nju su postmoderna i sada totalitarne umetnosti konceptualizma i performansa negativne pojave. Analizira ih u filozofskim esejima jednostavnog jezika, lišenog stručne terminologije (što je takođe novina), posvećenim ruiniranju ugledne Tarnerove nagrade, "Kako nam se dogodila postmoderna?", "Budućnost umetnosti / Korupcija u umetničkom svetu" i drugim temama.

Kao i njeni idoli Bodler i Rembo, ona je otpadnik od zvanične linije, bavi se gorućim pitanjima, stručno i obavešteno, na koja drugi mislioci ni ne pomišljaju. Njena estetika je rebelska, ona je kao i Niče anti(post)modernista ali nije nazadna, nije reč o nekom zaostatku iz prošlosti ili krajnje desnom pogledu na svet. Neopterećena nacionalizmom i bilo kakvom politikom nastoji da zauzme više smotrište, odakle ima pregled ne samo našeg vremena, već kao školovani filozof, prošavši dril beogradske katedre, ima u vidu istoriju filozofske misli. Ona ima svoje favorite kao što su Mišel Fuko i Marko Ristić, čije knjige čita drugačije od uobičajenog načina.

Veliku podršku i saborca imala je u počivšem profesoru Sretenu Petroviću, kome je posvećene jedna od ovih malih studija. Njena knjiga "Filozofski estetički tekstovi 2" drugačija je i po tome što su u njoj osim srpskih verzija eseja dati prevodi na engleski, francuski, ruski i italijanski (izdavač je "Gramatik", Beograd 2023). Knjiga u naslovu ima broj 2 jer autorka filozofsko estetičke sa oznakom 1 podrazumeva priloge objavljene u zbornicima Estetičkog društva Srbije. Ona je i ugledna pesnikinja ali zgađena književnom politikom ne šalje knjige na konkurse za nagrade. Svoje estetičarske poglede iznosi u omažima poput "140 godina romana Nasuprot - Karl Žoris Uismans".

Sanda Ristić Stojanović je formirala originalnu misao iza modernizma i postmodernizma; njena estetika je metafizička, suprotna duhu redukcionizma savremene analitičke filozofije. To je metaestetika kojom nadilazi aktuelno poništenje ljudskosti. Vođena uzorima iz sveta simbolizma, već u prvom eseju knjige izlaže svoj program. "U susret romantizmu XXI veka" je sjajni i snažni filozofski odgovor na vreme tehnovarvarstva, digitalnog mulja, robotike i moguće digitalne apokalipse.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

BRUKA: Crnogorci slavili ispadanje Srbije kao da su Hrvati (VIDEO)