KNJIŽEVNA KRITIKA: Tamna vedrina
ROMAN Marinka Arsića Ivkova NGDL (Niški kuturni centar 2024) uistinu potvrđuje reči njegovog autora, dobitnika Ninove nagrade za 2024. godinu, izrečene u jednom intervjuu: "humor i smeh su ozbiljne stvari, i jako duboke i jako tužne".
Foto: Privatna arhiva
U njihovu istinitost uveravamo se kroz istoriju svetske i naše književnosti, na šta je skrenuo pažnju predsednik žirija Aleksandar Jerkov. Ukoliko u sećanje prizovemo tek nekoliko dela koja je naveo, uočićemo razlike u namerama pripovedača, u njihovim pristupima temama, kao i o različitosti u kreiranju pripovedačkih postupaka. Izvesno je da je svako od njih, kao i autor NGDL-a, nastojao da postigne funkcionalnost humora i da je pažljivo birao ton pripovedanja.
Iako deluje da ova knjiga donosi "vedar humor, sarkazam i cinizam kojim obrađuje temu nasleđa devedesetih godina", odmičući sa njenim čitanjem, a na osnovu samog putešestvija junaka pripovedača, niza situacija u kojima se zatiče, kao i njihovih epiloga, u ovom istovremeno humornom, pikarskom i ratnom romanu, razumevamo koliko je zapravo ta vedrina tamna.
To zaključujemo i dok razmišljamo, na primer o junakovoj sudbini i snalažljivosti, o tome da je po potrebi isticao odgovarajuća znamenja na odgovarajućem mestu, u zavisnosti od toga na kojoj teritoriji zahvaćenoj ratom se nalazi. Istovremeno razumevamo kako su te tamne nijanse upravo srazmerne sa senkom čovekove prirode, ili pak možda s njenim pravim, istinitim licem, koje uvek pobeđuje kulturu i koje se pokazuje u kriznim situacijama - osobito za vreme velikih istorijskih potresa u kojima se, kao što je to bilo na našim prostorima, raspada država, kada izrazitu vitalnost pokazuju zlo, mržnja i netrpeljivost.
Foto promo
Sve navedeno za pisca nesklonog pesimizmu, a sklonog vedrini i humoru, spremnog da se nasmeje i manifestnosti istorije, i svom junaku kao nekom čija je priroda u potpunoj suprotnosti s njom, izvesno naklonjenom golubovima i slobodi o kojoj se, između ostalog stalno preispituje, može predstavljati veliki izazov. Rezultat tog izazova, kazali bismo čitajući NGDL, jeste prirodna mera vedrine i tmine, sreće i nesreće, slobode i neslobode, mita i stvarnosti, života i književnosti.
Utisak o njoj dominira čak i sa znanjem da u kriznim istorijskim okolnostima stvarnost postaje nadrealna, pa da se čovek može zateći na sopstvenoj sahrani, i da ljudi prihvataju istinu da ratovi zapravo nikada ne prestaju: "Ratovi se završavaju samo za one koji poginu. Za ostale ... za ostale oni nemaju kraja. Iza svakog rata vuče se beskrajan rep".
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)