TAMNA STRANA LJUDSKE PRIRODE: Paralelno sa retrospektivom u MSU, crteži Vladimira Veličkovića (1935-2019) u galeriji "Rima"
CRTEŽ je imao temeljnu ulogu u svim transformacijama kroz koje je prolazio model slike Vladimira Veličkovića (1935-2019), smatraju u Galeriji "Rima", pa je tako logična "paralela" velikoj retrospektivi otvorenoj u Muzeju savremene umetnosti na Ušću, upravo izložba crteža srpskog i francuskog akademika, koja će biti otvorena večeras od 19 časova, u njihovom beogradskom prostoru, u Pariskoj ulici.

Vladimir Veličković, Foto G. Čvorović
Crtačkom opusu ovog autora Galerija "Rima", u poslednjoj deceniji, posvetila je i šestotomnu monografiju "Veličković - crteži 1955-2019", pokrenutu za njegovog života. Za izložbu, petu po redu koju ova galerija posvećuje velikom umetniku i njegovim delima, izabrani su radovi nastali u veoma značajnom periodu njegovog stvaralaštva, između 1959. i 1971. godine (uključujući i jedan crtež s početka osamdesetih godina). Neki od njih prvi put će biti javno predstavljeni.
Tako će biti zastupljeni radovi iz perioda kada je nastupao sa grupom Mediala, na prelazu između šeste i sedme decenije 20. veka, koji su obeleženi prizorima košmara i unutrašnjih trauma, predstavama bolesnih i ubijenih, mračnim i memljivim ambijentima.
Na njima se zapaža interesovanje za ljudsku i životinjsku anatomiju, kao i traženje uzora u delima velikih majstora iz muzejske prošlosti. Tu su i crteži iz vremena kada je boravio u Majstorskoj radionici Krsta Hegedušića u Zagrebu.

"Erekcija", 1969., Foto Privatna arhiva
Među reprezentativnim radovima koji će moći da se vide u "Rimi" su "Železničar" (1959) i "Utopljenik" (1962), pandani istoimenim slikama, zatim "Rasporeni cvet" i "Figura", izlagani na Bijenalu u Sao Paulu 1963, kao i "Slepi miš" sa Pariskog bijenala 1965.
- Podstaknut stipendijom sa Pariskog bijenala, Veličković od 1966. godine živi u Parizu gde se čvršće integriše u tamošnja umetnička zbivanja - podseća u katalogu Nevena Martinović, istoričarka umetnosti i kustoskinja "Rime", analizirajući prelomnu deceniju u radu umetnika.
Rani tumači Veličkovićevog dela pronalazili su izvorište njegove ikonografije u specifičnom izboru istorijskih uzora - od Direra do Goje, El Greka do "plavog" Pikasa, kao i u njegovim detinjim sećanjima na potresne prizore iz Drugog svetskog rata, primećuje Martinovićeva.

"Utopljenik", 1962., Foto Privatna arhiva
- Ne napuštajući svest o tome da su sećanja na prizore iz detinjstva morala ostaviti traga u njemu, makar kao prva spoznaja o postojanju zastrašujuće strane ljudske egzistencije i prirode, Veličković je u svojim slikama s početka šezdesetih godina uspeo da prevaziđe narativ unutrašnjih demona i košmarnih scenografija i da svoj pogled okrene društvenoj realnosti trenutka u kome stvara... Kroz grozničavi rad jednako u crtežu i slici, Veličković je tokom sedme decenije pronašao taj autentični model slike kojim je zaslužio poziciju i priznanje među predstavnicima savremenih tendencija u evropskom slikarstvu - kaže kustoskinja "Rime".

Veličkovićevi crteži izloženi u "Rimi", Foto Privatna arhiva
Impozantan opus
FOKUS ove izložbe odsnosi se na šezdesete godine 20. veka kao prelomne, iz kojih će u narednim dekadama izrasti impozantni opus i međunarodna karijera:
- Talentom i opsesivnom posvećenošću, strogom radnom etikom i velikim ambicijama, Veličković je već u ovoj deceniji stvorio delo čija je vrednost prepoznata i potvrđena nagradama na najznačajnijim smotrama na beogradskoj i jugoslovenskoj likovnoj sceni - ističu u "Rimi".

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

NI LAUŠ NIJE PRIMETIO DO KRAJA SNIMANjA: Najluđa greška iz "Boja na Kosovu"
LAUŠEVIĆ je o snimanju filma "Boj na Kosovu" pisao u knjizi "Godina prođe, dan nikad".
28. 04. 2025. u 10:32
Komentari (0)