ČUVAR ŽITIJA I STARIH AKATA: Arhiv Akademije nauka punih 180 godina sakuplja građu dragocenu za srpsku istoriju
BRIGA o pamćenju našeg naroda i njegove najviše naučne i umetničke kuće jedan je od najvažnijih zadataka Srpske akademije nauka i umetnosti.
Foto B. Subašić
Ovaj značajan posao poveren je Arhivu SANU, koji decenijama brine o nacionalnoj zaostavštini i brine da ona bude dostupna istraživačima i korisnicima.
Osnovni zadatak Arhiva, na čijem je čelu akademik Vasilije Krestić je sistematsko prikupljanje građe o srpskom narodu u svim oblastima i područjima gde Srbi žive, kao i preuzimanje, smeštaj, čuvanje, sređivanje i obrada ovog dragocenog materijala.
Ova po mnogo čemu jedinstvena ustanova SANU osnovana je 1841. godine, praktično istovremeno sa rađanjem Društva srpske slovesnosti. Očevi-osnivači Akademije pred sebe su stavili cilj - prikupljanje izvora i građe za srpsku istoriju. Ovu praksu nastavilo je Srpsko učeno društvo, koje je sakupljeni materijal nasledilo i nastavilo rad na prikupljanju dokumenata.
Arhiv raspolaže fondovima Društva srpske slovesnosti, Srpskog učenog društva, Srpske kraljevske akademije, ali i dva ugašena instituta Akademije - Instituta za izučavanje književnosti i Instituta za izučavanje sela.
Akademik Vasilije Krestić u depou Arhiva, Foto Tanjug
U okviru Arhiva je i Kabinet za dubrovačke studije koji čini građa - pisma, dokumenti, novinski isečci, fotografije, mikrofilmovi i literatura o dubrovačkim studijama srednjeg veka do današnjih dana nastalih radom akademika Miroslava Pantića.
Posebnu vrednost poseduju zbirke dokumenata, kao posebne celine, svaka sa svojim signaturama. To su, obično nazvane, Stara zbirka, Istorijska zbirka, Etnografska zbirka i Orijentalna zbirka.
Arhiv Akademije mesto je gde se čuva čuvena Dečanska hrisovulja iz 14. veka, rukopisi Ive Andrića, Jovana Cvijića, Milutina Milankovića, prepiska Vuka Karadžića, kao i veći broj orijentalnih knjiga i medalja akademika.
Sudbina će učiniti da posle bombardovanja Narodne biblioteke u aprilu 1941. Arhiv SANU postane ustanova sa najdragocenijom zbirkom starih rukopisa iz perioda od 13. do 19. veka, među kojima je i Zakon o rudnicima despota Stefana Lazarevića, Danilov zbornik sa žitijima kraljeva i arheipiskopa koji je manastir Hilandar darovao kralju Aleksandru. Tu je i Karađorđev protokol iz Prvog srpskog ustanka sa kratkom sadržinom pisama koje je Karađorđe slao knezovima, ali i čuveno pismo Tome Vučića Perišića kojim odbija predlog da postane član Srpskog učenog društva.
Arhiv čuva i rukopise porodice Obrenović, zaostavštinu Vuka Karadžića, Nikole Pašića, Branka Ćopića, Milutina Milankovića, Ive Andrića, Viktora Novaka, Aleksandra Belića...
Neprocenjivi dokumenti
U SASTAV Arhiva 2002. godine prešla je građa Istorijskog instituta koji čine ispisi arhivske građe iz domaćih i stranih arhiva i zaostavštine Jovana Ristića, Matije Bana, Vladimira Ljotića, Konstantina Nikolajevića, Paje Mihajlovića, Janka Šafarika, Svetozara Popadića, prepiske Milana Đ. Milićevića, Čedomilja Mijatovića, kao i celina "Prvi svetski rat" gde su u najvećem delu novinski isečci o Srbiji u stranoj štampi.
Preporučujemo
DISKRIMINACIJA ILI KOINCIDENCIJA: I akademije nauka u regionu imaju mali broj žena
09. 11. 2021. u 16:20
RAZOČARANI ŠTO NISU PRIMLjENE ŽENE: Izvršni odbor SANU nezavodoljan ishodom izbora
09. 11. 2021. u 09:11
KOSTIĆ OPET NUDI OSTAVKU? Predsednik SANU navodno nezadovoljan rezultatima izbora
05. 11. 2021. u 10:33
BRISEL I NATO SE OVOME NISU NADALI Ruska odluka drma Evropu: Brigada marinaca posataje divizija na vratima EU (VIDEO)
VOJNO-politička situacija između Rusije i evropskih država ulazi u fazu opasne eskalacije. Moskva je iznenada donela odluku da postojeću 336. gardijsku brigadu mornaričke pešadije, stacioniranu u Kalinjingradskoj oblasti, reorganizuje i podigne na nivo divizije.
30. 12. 2025. u 20:45
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
KAKO JE ČKALjA DOBIO STAN: Živeo sa porodicom u garsonjeri, a onda je usledila iznenadna poseta u novogodišnjoj noći
LEGENDARNI glumac i jedan od omiljenih komičara bivše Juge, Miodrag Petrović Čkalja zabavljao je generacije gledalaca. "Paja i Jare", "Kamiondžije", "Servisna stanica", "Ljubav na seoski način", Vruć vetar", "Put oko sveta" su samo neka od ostvarenja u kojima je igrao i izazivao kod ljudi jednu od lepših emocija - smeh.
01. 01. 2026. u 12:31
Komentari (0)