ČOVEK VRLINE I MISIJE: U čast Aleksandru Jovanoviću, profesoru književnosti
KADA zauvek odu dragi i značajni ljudi, tek tada osetimo koliki je to gubitak i za sve njihove bližnje i za zajednicu kojoj pripadaju. Svojim radom i ukupnim delovanjem u naučnom i kulturnom, pa i u društvenom životu to je na izuzetan način potvrđivao i Aleksandar Jovanović (1949-2021).

Foto: Z. Jovanović
Prazninu koju nosimo u duši posle njegovog odlaska tek donekle ublažava saznanje da je ljudska i stvaralačka punoća obeležila njegov životni krug. Naša akademska javnost, posebno oni koji su bolje poznavali profesora Jovanovića, mogli su tu punoću da zapaze u svemu što je on radio.

Foto: Z. Jovanović
Njegove poslove i dane pretežno su ispunjavali profesura na beogradskom Učiteljskom fakultetu na kome je dugo bio i dekan, brojne obaveze u različitim telima Univerziteta u Beogradu, uloga predsednika Nacionalnog prosvetnog saveta, te prilježan rad u naučno-kulturnim ustanovama kao što su Matica srpska, Institut za književnost i umetnost i Kolarčev narodni univerzitet.
Svi ti poslovi i dani Aleksandra Jovanovića dali su lep plod našoj nauci, prosveti i kulturi. I njegov rad u književnosti takođe je bio plodan. To svedoče knjige: "Kako predavati književnost - teorijske osnove nastave" (1984), "Oblaci u duši: pesništvo Dušana Vasiljeva" (1986), "Pesnici i preci" (1993), "Poezija srpskog neosimbolizma" (1994), "Poreklo pesme - devet razgovora o poeziji" (1995), "Stvaraoci i Stvoritelj - tri molitvena pevanja" (2003), "Stih i pamćenje o poeziji i poetici Milosava Tešića" (2018), "O istoriji, sećanjima i samoći: eseji i kritike o srpskoj prozi XX veka" (2019) i "O svetlosti starijoj od nesreće: eseji o srpskoj poeziji i kulturi" (2020).

Foto: Z. Jovanović
Sve te knjige, kojima treba pridodati i dve antologije rodoljubive poezije i nezavršenu studiju o Ivanu V. Laliću, potvrđuju Jovanovićev celovit uvid u srpsku književnost XX veka i izvrstan analitički dar.
Iako te knjige duhom nisu sasvim istorične, one u zbiru čine pouzdanu osnovu za imanentnu poetiku i istoriju srpske književnosti modernog doba. Po tome one i jesu ostavština za budućnost. U svoje knjige Aleksandar Jovanović je nenametljivo, ali uverljivo ugrađivao stav da uz svu univerzalnost naše književne reči, ona treba da osvedoči i svoj matični kod, odnosno pripadnost srpskoj kulturi i uvek živoj, modernoj tradiciji. Iz istoga ugla on je tumačio i druge kulturne i društvene fenomene. Čovek visoke kulture i intelektualac prvog reda, Jovanović se nije tuđio sela i njegovih izvornih vrednosti. Naprotiv. U tome stavu ličio je na Srbe koji su još tokom XIX stoleća predstavljali svetu naš izvorni duh i uvodili nas u Evropu, a opet iz toga sveta uzimali ono najbolje.
To je bilo i njegovo srpsko evropejstvo. Zato je i sam bio toliko predan putovanju, učenju i saznavanju. U svemu tome, bio je čovek vrline i uvek spreman da svakome pritekne u pomoć i posebno da neguje naučni podmladak. Treba samo videti šta i kako rade mladi saradnici na matičnoj katedri za jezik, književnost i metodike koju je dugo vodio! I po mladima će se prepoznavati i dugo opstajati škola Aleksandra Jovanovića. Da je duže ostao na mestu predsednika Nacionalnog prosvetnog saveta i naše školstvo bilo bi kvalitetnije. I nisu samo u tome njegove zasluge. Slobodan Jovanović je u jednoj prilici zapisao da su kod nas retki intelektualci koji znaju za više i opštije interese.
Sve što je u ovome tužnom ogledu napisano pokazuje da je Aleksandar Jovanović bio od tih retkih pregalaca i čovek misije. To poslanje na vreme je zapaženo. Otuda i književne nagrade: "Pavle Bihali" (1977), "Milan Bogdanović" (1985), "Đorđe Jovanović" (1995) i "Laza Kostić" (1996). Za ukupni doprinos obrazovanju i kulturi dobio je i "Svetosavsku nagradu" (2006). Od zasluženih nagrada još važnija su dela kao doprinosi duhovnim, pa i opštijim nacionalnim pregnućima. Po tim delima Aleksandar Jovanović je zaslužio visoko mesto u nauci o književnosti, obrazovanju i u kulturnom pamćenju svog naroda.
BONUS VIDEO:
Odlazak Isidore Žebeljan - život satkan od nota
Preporučujemo

POZORIŠNA KRITIKA: Kako se dobro udati - "Nora, lutkina kuća" , Henrik Ibzen
27. 12. 2021. u 11:45

TANjA BOŠKOVIĆ NA SCENI KC "ČUKARICA": U četvrtak predstava "Suze su O.K."
21. 12. 2021. u 18:19

ŠPANIJA PROGLASILA VANREDNO STANjE
MINISTARSTVO unutrašnjih poslova Španije proglasilo je vanredno stanje nakon današnjeg nestanka struje.
28. 04. 2025. u 21:32

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

SATIMA BEZ STRUJE, REAKTOR HLADILI DIZELOM: Hitno saopštenje Direktorata za radijacionu i nuklearnu bezbednost Srbije o stanju u Španiji
POSTUPAK hlađenja uspostavljen je uz pomoć dizel generatora.
29. 04. 2025. u 13:02 >> 13:06
Komentari (0)