ŽIVOT MU JE BIO UMETNIČKO DELO: Posthumna izložba Slobodana Ere Milivojevića projekat Galerija "B2" i "NJu moment"
SREDINOM marta, prošle godine, tiho i nenametljivo, kako je živeo, ovaj svet je zauvek napustio Slobodan Era Milivojević (1944-2021), jedan od naših najznačajnijih avangardnih, vizuelnih umetnika druge polovine 20. veka.
U slavu stvaralaštva autentičnog i često neshvaćenog stvaraoca domaće scene, beogradska Galerija "B2", u saradnji sa galerijom "Nju moment", juče je premijerno predstavila izložbu "Život kao umetničko delo. Era Milivojević".
Prvom posthumnom Erinom izložbom, umetnički prostor u Balkanskoj ulici otvara svoju četvrtu sezonu, koja se bavi temom proširenog polja umetničkog predmeta. Kako je "Novostima" rekao Bojan Muždeka iz "B2", reč je u prvom u nizu zajedničkih projekata, kojima će ove dve prestoničke galerije čuvati sećanje na ovog autora značajnog i neobičnog opusa.
Postavka koja je sada pred publikom, između ostalog, obuhvata dela iz kolekcije Lazara Sakana - "Šahovska polja", frotaže malih formata, snimak akcije "Oblepljivanje ogledala", sliku "Konj" vlasništvo Ljube Gligorijevića, foto-dokumentaciju Milana Jozića, ali i sada već istorijske kataloge Erinih likovnih akcija iz Doma omladine i SKC. Autor teksta u katalogu izložbe, istoričar Saša Janjić, napominje da je upravo jedan od Erinih najznačajnijih i najkompleksnijih radova iz ranog perioda, čuveni performans "Ogledalo (lepljenje ogledala)":
- Rad se sastojao iz tri segmenta: lepljenje ogledala selotejp trakom pri čemu ovaj predmet postepeno gubi svoju primarnu funkciju i postaje ready-made; intervencija selotejpom na kopiji Mikelanđelovog roba u kome tokom umetničkog rada skulptura postaje kopija - kopije; i na kraju, oblepljivanje Marine Abramović, njeno "mumificiranje" trakom i pravljenje "žive skulpture".
Bio je to i prvi performans u kome je učestvovala danas svetski slavna kraljica performansa, koja je Milivojevića svojevremeno prozvala i našim Marselom Dišanom. A sa rodonačelnikom konceptualne umetnosti vezuje ga i specifični način na koji je koristio humor i imaginaciju.
Ovaj rođeni Užičanin je diplomirao 1965. na Školi za primenjenu umetnost u Novom Sadu, a posle i na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu 1971, na odseku za slikarstvo, u klasi Stojana Ćelića (iako je, prema vlastitom priznanju, tokom studija naslikao samo dve slike).
- Ono što je tada ali i kasnije karakterisalo njegov rad je ogromna energija i tvrdoglava doslednost kojom je pristupao izvođenju svojih dela - ističe Janjić, uz napomenu da se upravo to najbolje može videti na aktuelnoj postavci.
Zbog specifičnog karaktera i načina života, umetnički opus ali i biografija Milivojevića, još su na neki način obavijeni velom misterije, smatra ovaj istoričar umetnosti, uz konstataciju da je jedan od rodonačelnika nove umetničke prakse u srpskoj umetnosti i jedan od najznačajnijih umetnika sa ovih prostora, uvek bio skroman, povučen, u senci ekstrovertnijih kolega:
- Era Milivojević je umetničko delo po sebi, bilo da se radi o njegovim performansima, oblepljivanju, odnosno iscrtavanju šahovskih poteza ili nekom sličnom postupku.
Jednostavno, ne postoje fizičke niti mentalne granice koje je moguće uspostaviti kada govorimo o njegovoj umetnosti i radu. Nema privatnog i javnog, sve je u funkciji "umetničkog života". Celokupno njegovo delovanje i opsesivno ponašanje bilo je na neki način beg iz sveta u kome se nije snašao, koji nije shvatao, iz sveta koji njega samog nije razumeo.
Milivojevićeva logika stvaranja je i logika života, tvrdi Janjić, podsećajući da je Ljubomir Gligorijević to smatrao nekom vrstom "tendencije oslobađanja". A postojala je u svemu što je radio: na otvaranjima izložbi, u slučajnim susretima i razgovorima na ulici, tokom fotografisanja... Sve je predstavljalo materijal za performans, za rad koji se dešava u njegovoj svesti ali i pred očima njegovih sagovornika.
- Dobronameran, strastven, maksimalno posvećen, umetnik koji beskompromisno brani svoju umetnost, stavove i načela od kojih nije odustajao, Era će ostati upamćen kao veliki inovator, umetnik koji je manje ili više svesno, odabrao poziciju društvene samoizolacije neshvaćenog genija. Umetnik kojim će se domaća istorija umetnosti i te kako baviti - zaključuje Janjić.
PASIJE ŠAH I FUDBAL
ERA je pored umetnosti kojoj se u potpunosti posvetio, imao još nekoliko velikih pasija - fudbal i šah, i upravo je u šahu otkrio polje koje je istraživao tako reći do kraja. Šah je za njega bio otvoren "fantastičan teren", polje u kome je mogao da eksperimentiše, da kombinuje i da na kraju krajeva stvara. Šahovske partije odnosno potezi koje je grafički, linearno predstavljao, postaju osnov čitavog spektra radova koji se u odnosu na to gde se predstavljaju, bilo da se radi o staklenim površinama izloga, zidovima javnih objekata ili slikarskom platnu, malo u suštini menjaju - podseća autor teksta u katalogu.
SAM I SAMO SVOJ
- ČESTO je u neformalnim razgovorima ponavljao da nije bio deo nikakvog pokreta ili grupe i da je delovao sam, reagujući impulsivno i momentalno na određene fenomene i pojave koji su mu bili zanimljivi. Upravo ta "posebnost" i "jedinstvenost" još uvek zbunjuju teoretičare i kritičare umetnosti, ta lična autonomija dovedena do krajnjih granica - primećuje Saša Janjić.
Preporučujemo
POSTAVKA "PROSTOR DELA. GODINA IZA NAS": Susret umetnika, galerije i publike
01. 02. 2022. u 18:17
VAJARSKA DELA RAJKA POPIVODE U GALERIJI "B2": U kavezu savremenog čoveka
09. 12. 2021. u 17:55
ŠOK SAZNANjA NA SUĐENjU: Zaposleni u "Ribnikaru" nisu pružili pomoć deci nakon što ih je Kosta upucao?
IZ SNIMAKA se vidi da su tetkica, kojoj još ne znamo ime, razredna Dragana Tomić i domar Rade Simić, nakon što je Kosta pucao, a pre dolaska nastavnika geografije Zorana Niševića i policije, bili na vratima učionice istorije u kojoj je bilo "VII/2" i niko od njih nije ušao unutra i pružio pomoć deci.
30. 09. 2024. u 14:56
MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka
NAČELNIK Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović rekao je u emisiji "Takovska 10" da Srbija kasni sa uvođenjem obavezne vojne obaveze. Suština je da se izgradi odbrambeni kapacitet Srbije, svaki dan i svaku godinu koju čekamo, gubimo generacije mladih vojnika, rekao je general Mojsilović. U jednoj klasi računamo do 20.000 vojnika-regruta, na godišnjem nivou, dva i po meseca po pet hiljada njih u jednoj klasi, odnosno ciklusu, rekao je Mojsilović uz napomenu da će prvo biti regrutovani mlađi vojnici, počev od 2006. godišta.
25. 09. 2024. u 22:01
SRBIN OBJAVIO KOLIKO GA KOŠTA ŽIVOT NA SELU: Dao detaljan spisak na šta troši - ima pitanje za sunarodnike
SRBIN koji živi sa suprugom i detetom na selu napisao je na društvenim mrežama da mesečno troši između 2.000 i 2.500 evra. Objavu je postavio jer je, kako kaže, primetio da mnogi troše manje od njega, i to u gradu, i zanimalo ga je da li u nečemu preteruje.
04. 10. 2024. u 18:13
Komentari (0)