VOLEO SAM SVE SVOJE ULOGE: Predstava "Cement Beograd" Miodragu Mikiju Krstoviću donela dva glumačka priznanja
MNOGO je sjajnih uloga odigrao Miodrag Miki Krstović tokom duge i bogate karijere, uvek odabranim i vrlo rafiniranim sredstvima, ali mu se jedna od njih baš posrećila: uloga Miloša u predstavi "Cement Beograd", na sceni Beogradskog dramskog i u režiji Sebastijana Horvata.

U predstavi "Cement Beograd" sa Milenom Zupančič / Foto Tanjug
Donela mu je, u istoj sezoni, dva priznanja sa imenom glumačkih velikana: "Rašu Plaovića" (za najbolje ostvarenje na svim beogradskim scenama) i "Milivoja Živanovića" za najboljeg glumca na Glumačkim svečanostima u Požarevcu. Odluku je žiri doneo jednoglasno, a u obrazloženju se navodi - "telesnom ekspresijom, svakim gestom, govorom koji luta od prostora trenutaka svesnog postojanja do demencijom razorene psihe, Krstović nas vodi do onog najdragocenijeg u pozorištu, do zaumnog, neizrecivog, onoga što je izvan reči a pripada metafizičkom univerzumu scenske umetnosti"...
Krstović nas je najčešće do "onog najdragocenijeg u pozorištu" vodio u predstavama Ateljea 212 (toliko često da i mnoge kolege misle da je njihov član), ipak, dvostruki laureat nikada nije bio u stalnom angažmanu. Slobodan, kao "ptica na grani", birao je naslove i glumačke zadatke, a uloga Miloša ga je na simboličan način vratila na sam početak i u teatar u kome je pre gotovo pola veka postao glumac. Trebalo je, tako, da prođu čitave decenije da se ponovo pojavi na Crvenom krstu, pa da vreme i trajanje na najlepši način "overe" davno stečenu diplomu.
- Naravno da se radujem ovoj nagradi, kao i prethodnoj "Raša Plaović". Ali, za mene je nagrada bila već to što sam deo projekta i u situaciji da igram u jednom lepom tekstu, sa sjajnim rediteljem i predivnom partnerkom Milenom Zupančič - kaže na početku razgovora, za "Novosti", Miki Krstović. - Smatram da je "Cement Beograd" veliko priznanje za sav moj, da ne zvuči neskromno, odan i čestiti rad, kao i posvećenost ovom našem glumačkom poslu. Ne mogu da vam opišem kakva je to radost bila već u samom procesu proba. Priznanja su došla kao epilog, osećam se ponosno zbog toga. Posebno je značajno kada ih dobijete od kolega, a oba žirija bila su vrlo respektabilna.
Na konstataciju da je iza njega duga niska, takođe, veoma uspešnih glumačkih ostvarenja, ali da su ga priznanja na neki volšeban način često i nepravedno zaobilazila, Krstović ima objašnjenje:
- Kao za ovu moju ulogu i predstavu, trebalo je da se sklope dobre kockice. Sebastijan Horvat je reditelj iz Ljubljane, ne zna ovdašnje glumce. Neke okolnosti i dobri Bog su me pomazili, pa je došao do mene. Kako, ne znam, mada mi je jednom rekao da su me hvalili mladi reditelji s kojima sam sarađivao i da me je zbog toga odabrao. E, to je divno. Istina, upravnik Jug Radivojević mogao je da insistira da uzme glumca iz kuće (da ne bi plaćao nekog sa strane), pa i njemu hvala što je dozvolio Horvatu da me pozove. Opet kažem, neke okolnosti treba, jednostavno, da se dese da dobijete i ulogu i nagradu. Koliko glumaca je ostalo, recimo, bez "Sterije" jer predstava u kojoj su igrali nije učestvovala na Pozorju. Ili, koliko kolega nije dobilo priznanje zato što nisu imali ulogu u ostvarenju koje se našlo u takmičarskoj konkurenciji.

Krstović na Glumačkim svečanostima u Požarevcu / Foto CZK Požarevac
U slučaju našeg sagovornika, izgleda, trebalo je da se "desi" i - ista pozornica. Prva uloga posle gotovo pet decenija, a s njom i nagrada. I to dvostruka:
- U junu će biti 45 godina kako sam diplomirao na toj sceni, u klasi velikog, božanstvenog profesora Milenka Maričića. Bilo nas je dvanaest na klasi, a naš diplomski trajao je sedam dana jer je svakom studentu dao priliku da ima glavnu ulogu, u komadu po njegovom izboru. Ja sam igrao sa Jadrankom Selec i Vesnom Čipčić "Gospođicu Juliju". Sutradan posle ispita, tadašnji upravnik Mija Ilić pozvao me je u ovo pozorište. Ali, ja sam imao neku svoju priču i nameru kako da se bavim glumačkom profesijom... Nisam ušao u BDP, niti u bilo koji drugi agažman. Čitav vek sam proveo kao slobodni umetnik i član Udruženja filmskih glumaca. Doduše, Atelje 212 doživljavam kao svoju kuću, mada nikad nisam bio u ansamblu - kaže Krstović.
U međuvremenu, odigrao je veliki broj uloga u teatru, na filmu i televiziji. Imalo bi se mnogo toga nabrojati, ipak, u širokom rasponu različitih žanrova i slojevitih zadataka, poznati glumac izdvaja tri naslova. Kad pogleda unazad, zadovoljan je što je bio u prilici, ne samo da bude biran već i sam da bira gde će, šta će i s kim raditi:
- I to je lepota slobode. Kad ste slobodni umetnik, čistog obraza možete da kažete "neću" i zahvalite se na onom što vam je ponuđeno. Sve što sam igrao u pozorištu dobro sam promislio, pre nego što sam prihvatio. Uvek sam birao komade za koje sam osetio da će mi pružiti radost u samom procesu rada, kao i tokom izvođenja predstave. Tako da, u suštini, nemam neki veliki broj uloga, ali sam ih sve voleo - ističe Krstović. - Ako baš moram da izdvojim nešto, to je Krecova "Muška stvar", u režiji Miloša Lolića. Nije otišla ni na jedan festival, ali smo Gorica Popović i ja beskrajno uživali igrajući je. Ne mogu da zaboravim ni "Proslavu" u postavci Ive Milošević, a posebno "Ljubavno pismo" koje mi je širom otvorilo vrata Ateljea 212, samim tim i drugih pozorišnih scena. Do ove predstave, radio sam samo na filmu. Zahvaljujući Branku Kičiću, dragom prijatelju, i mom junaku Voji Soldatoviću, zakoračio sam u teatar. Nedavno sam rekao i kolegama iz predstave, da se nije desilo "Ljubavno pismo", pitanje je kakva bi moja priča i biografija bila. Inače, ovog 24. aprila, najdugovečnija predstava na repertoaru Ateljea proslaviće - dvadeset osmi rođendan.
ROĐENI VOJNIK
NA televizijskoj i filmskoj sceni naš sagovornik pojavio se sredinom sedamdesetih godina, a onda su se, jedan za drugim, ređali poznati naslovi: "Vrhovi Zelengore", "Vojnikova ljubav", "Porobdžije", "Stići pre svitanja", "Dvoboj za južnu prugu"...

Sa Vojinom Ćetkovićem u seriji "Moj rođak sa sela" / Foto V. Danilov
Tokom dosadašnje karijere odigrao je oko 70 pozorišnih uloga, a za sobom je ostavio više od 160 glumačkih zadataka na malom i velikom ekranu. Krajem prošle godine, osvojio je i nagradu za najbolju epizodnu ulogu na 46. Festivalu "Mojkovačka jesen" za ostvarenje u filmu "Vikend sa ćaletom", kao i na 15. Međunarodnom filmskom festivalu "Prvi kadar" (održanom u Zvorniku i Istočnom Sarajevu) Plaketu "Lik kneza Pavla Radenovića" - "za trajanje, nesebičan doprinos i širok spektar različitih vidova unapređivanja eks-jugoslovenske kinematografije do danas".
Markantne pojave, savršene dikcije i moćnog glasa, igrao je s izuzetnom uverljivošću, valjda, sve vojne činove: generale ("Žigosani u reketu", "Aleksandar od Jugoslavije"), pukovnike ("Kraj dinastije Obrenović"), potpukovnike ("Čizmaši"), majore ("Sveti Georgije ubiva aždahu"), zastavnike ("Moj rođak sa sela"), kapetane ("Ono malo časti"), poručnike ("Brisan prostor")...
"PROLEĆE" U ŠAPCU
PREDSTAVA "Cement Beograd" nastavlja svoja festivalska putovanja: našla se i u takmičarskoj konkurenciji šestog "Pozorišnog proleća" u Šapcu, u selekciji Zorana Karajića. Na ovoj pozorišnoj fešti učestvuju i teatri iz Novog Sada, Zrenjanina, Beograda (Atelje 212) i grada domaćina. O najboljima odlučuje tročlani žiri: Zijah Sokolović, Slađana Kilibarda i Irfan Mensur.

"DA LI NAS JE TRAMP PREVARIO?" Nemački mediji bruje, šok u Berlinu zbog slanja američkih sistema "patriot" Ukrajini
TO JE bila velika nada u zaštiti od Putinovih raketa: u ponedeljak je predsednik SAD Donald Tramp najavio da će Ukrajini biti isporučeno oružje, ali da će Evropljani morati sve da plate. Sada se ispostavlja da Nemačka neće samo finansirati, već će morati i sama da isporuči sopstvenu protivvazdušnu odbranu, iako je već sada u deficitu, piše nemački Bild.
19. 07. 2025. u 10:22

SKANDAL TRESE NEMAČKU: Pogledajte koliko je Analena Berbok potrošila na šminku za samo tri meseca
KABINET bivšeg nemačkog kancelara Olafa Šolca izdvojio je skoro 590.000 evra iz javnih sredstava za šminkanje i uređivanje izgleda državnih funkcionera u periodu od 2022. do marta 2025. godine, piše Bild pozivajući se na podatke nemačke vlade.
19. 07. 2025. u 11:16

Naučnici ajkulama spustili mrtvu kravu na 1.629 metara dubine - nisu mogli da veruju šta su ribe uradile (VIDEO)
"TO POKAZUJE strategiju preživljavanja kod vrsta koje se ne hrane usamljeno."
14. 07. 2025. u 13:06
Komentari (1)