FANTOM U BIBLIOTECI: Pred čitaocima nastavak kapitalne studije "Bitka za prošlost"
PORED svega ostalog, u knjizi "Bitka za prošlost" sam doveo u pitanje tvrđenje Envera Kazaza, profesora književnosti na Univerzitetu u Sarajevu, da je bošnjački nacionalistički diskurs o Ivi Andriću potekao iz srpske književne kritike.

Foto Tanjug
Umesto da bošnjački nacionalisti tvrde da je Andrić mrzeo islam i Bošnjake, Kazaz kaže da to u stvari zastupaju "velikosrpske" interpretacije dela Ive Andrića i da ovaj bošnjački diskurs to samo ponavlja: bošnjačka nacionalistička čitanja Ive Andrića, koja tvrde da je Andrić mrzeo Bošnjake, samo "ovjeravaju velikosrpske interpretacije zasnovane na tobožnjoj historijskoj krivici Bošnjaka" (Kazaz, 2012: 323). Kazaz takođe poziva poststrukturalističku interpretaciju da "dekonstruira postojeći interpretacijski kontekst (naime, onaj ideološki, tj. dominantno velikosrpski, koji i jest nametnuo stav o Andrićevoj literaturi kao islamomrziteljskom i protivbošnjačkom tekstu)" (isto: 325). U knjizi "Subverzivne poetike", u kojoj je elaborirao ovu tezu, Kazaz nije ponudio nijedan primer te navodne velikosrpske kritike Ive Andrića, ali se četiri godine kasnije vratio ovoj temi u eseju "Kritika mržnje i utopija ljubavi" (2016), gde je i izoštrio fokus i naveo dva primera. Bošnjački nacionalistički diskurs o Andriću optužuje Andrića za podsticanje šovinizma prema Bošnjacima, a u ovom eseju Kazaz preusmerava tu optužbu sa Andrića na srpsku književnu kritiku. On tvrdi da Bošnjake, kao "demone koje treba uništiti" (Kazaz, 2016) u svom "osmanofobnom diskursu" predstavlja "velikosrpska književna kritika", a ne Andrić, kako bošnjački nacionalistički kritičari veruju. Kao što se može videti, ono što bošnjačka nacionalistička kritika kaže o Andriću - da je podsticao na genocid nad Bošnjacima, ili ga barem legitimisao - Kazaz pripisuje tim "velikosrpskim kritičarima": oni pozivaju na genocid nad Bošnjacima. Nacionalne ideologije Bošnjaka i Srba, tvrdi Kazaz, upotrebljavaju delo Ive Andrića na isti način, i pretvaraju ga u bojno polje. One shvataju književnost na isti način, mere je istim merilima i koriste je u političke svrhe na jednak način. Kazaz tvrdi da te "velikosrpske interpretacije" prethode, a da bošnjački nacionalisti samo ponavljaju, potvrđuju i overavaju to što se tamo može naći:

Foto Promo
"'Na Drini ćuprija' svođena je u takvim interpretacijama na plakat koji odražava historiju međunacionalne mržnje, prije svega srpske i bošnjačke u BiH, dok je 'Pismo iz 1920.' zbog stava njegovog junaka da je Bosna zemlja mržnje postajalo političkom parolom.
Po tom je ta vrsta čitanja nametana obrazovnom procesu, pa je u osnovnoškolskim i srednjoškolskim lektirama Andrićeva literatura tumačena kao ideološka platforma na kojoj se uobličuje slika nacionalnog i religijskog Drugog kao demonskog svepovjesnog neprijatelja." (Kazaz, 2016)
U ovom eseju Kazaz je naveo dva primera te navodne velikosrpske kritike dela Ive Andrića: Predrag Palavestra u svojoj "Knjizi o Andriću" i Branimir Živojinović u jednom članku objavljenom u "Sveskama", periodičnoj publikaciji Zadužbine Ive Andrića u Beogradu, navodno su ponudili opravdavanje rata u Bosni i Hercegovini i manipulisali naslovom priče "Pismo iz 1920" (Kazaz, 2016). Kazaz nije objasnio prirodu njihovih tvrđenja, niti je ukazao na određene stranice u njihovim publikacijama, ali ako čitalac hoće da proveri te optužbe, videće da Palavestra ne pominje vreme pisanja ove priče niti raspravlja o njenom naslovu, a Živojinovićeva kratka urednička beleška ovu priču i ne pominje, a kamoli da manipuliše njenim naslovom - da i ne govorimo o tome da nijedan od ova dva autora ne nudi nikakvo opravdanje za rat...
Kazaz je ostao dosledan u odbijanju da navede bilo kakve dokaze za svoje tvrđenje, ali je prošle godine Nenad Veličković prihvatio moj poziv i u poglavlju u jednom zborniku analizirao taj navodno srpski nacionalistički diskurs o Ivi Andriću - i predočio njegove brojne primere (Veličković, 2020a). Nije jasno zbog čega je Veličković odlučio da izmesti ovu debatu iz jezika na kojem je napisana i bošnjačka nacionalistička kritika, i "Bitka za prošlost", i moja polemička razmena sa Enverom Kazazom, i da je prenese u engleski jezik, no ja mogu samo da budem zahvalan za ovu mogućnost da objasnim vlastite poglede, i da analiziram Veličkovićeve argumente...
Nenad Veličković, profesor srpske književnosti na Univerzitetu u Sarajevu, treba da odgovori na sledeće pitanje: ako devet autora o kojima raspravlja predstavljaju srpski diskurs (the Serbian discourse) o Andriću, šta ćemo sa autorima sa ovog (mog) spiska? Nema jednog srpskog diskursa o Andriću - ima mnogo srpskih diskursa o njemu, jedan od njih bi lako mogao biti nacionalistički, pa kao takav predstavljati ekvivalent bošnjačkom nacionalističkom diskursu o Andriću koji sam analizirao u "Bici za prošlost".
(Iz knjige "Fantom u Biblioteci, Postoji li srpski nacionalistički diskurs o Ivi Andriću?" dr Zorana Milutinovića, profesora južnoslovenske književnosti i moderne književne teorije na Univerzitetskom koledžu London, u dvojezičnom srpsko-engleskom izdanju "Geopoetike izdavaštva").
Preporučujemo

ANDRIĆEVA JELENA NIJE IZMIŠLjEN LIK: Ovo pismo bilo je neoboriv dokaz njenog postojanja
24. 02. 2022. u 17:02

SUMNjA DA JE LAŽIRAN: Misterija Andrićevog testamenta, politika umešala prste?
21. 12. 2021. u 09:07

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

NI LAUŠ NIJE PRIMETIO DO KRAJA SNIMANjA: Najluđa greška iz "Boja na Kosovu"
LAUŠEVIĆ je o snimanju filma "Boj na Kosovu" pisao u knjizi "Godina prođe, dan nikad".
28. 04. 2025. u 10:32
Komentari (0)