BALKANSKA SUDBINA: Knjiga Milana Budimira "Mi Balkanci" u izgradnji kuće "Gradac K"
BALKAN je dao čovečanstvu slepog pesnika Homera, koji je za helensku Ilijadu iskoristio predanje o ratu starijih paleobalkanskih naroda, što je svetu otkrio veliki slepi filolog, srpski akademik Milan Budimir (1891-1975), apostol ideje Balkan - Balkancima.

Milan Budimir sa studentima, Foto Privatna arhiva
Zbirka njegovih predavanja i radova u knjizi "Mi Balkanci", koju je priredila Milena Jovanović, objavljena u biblioteci "Alef" izdavačke kuće "Gradac K", otkriva nam Budimirov nenadmašni naučni um, ali i tipične romantične političke fantazije i zablude srpskih intelektualaca 20. veka.
Budimir je otkrio da su na prostoru od Balkana do Anadolije u praistoriji prehelenski narodi postavili temelje civilizacija antičke Grčke, Rima i Romejskog carstva, na kojima se temelji savremena Evropa. Milan Budimir je do epohalnog otkrića došao u prvoj polovini 20. veka koristeći paleolingvistička znanja, a arheološki dokazi iz druge polovine stoleća su samo potvrdili njegovu hipotezu.
On je utvrdio i da su preci Slovena, koje Zapad uporno izbacuje iz Evrope, još u prapostojbini bili u kontaktu sa praizvorima, "balkanskim istočnicima" evropske civilizacije. Može se reći da je Budimir prvi na naučnom bojnom polju porazio rasne teorije po kojima su Germani nosioci civilizacije Evrope i dokazao da je ona rođena na Balkanu. On je kao Srbin sa snažnim identitetom i svestan prebogate nacionalne baštine bio lišen kompleksa inferiornosti, pa je kao i mnogi drugi srpski intelektualci postao vatreni Jugosloven voljan da pokloni to nasleđe novoj nacionalnoj i kulturnoj tvorevini.
Briljantni naučnik tako se pokazuje kao romantični politički diletant, uveren da će u Jugoslaviji njegova prosvetiteljska otkrića uspeti da pomire balkanske svetove i da će biti ostvarena ideja Balkan Balkancima. Njegov rad "Dva sveta", objavljen 1935, svedoči da ga je realnost demantovala: "Ima već desetak godina kako se u južnoslovenskom društvu govori o podeli našeg naroda na dva sveta. Ta podela kazuje da se Jugosloveni sastoje od "nekulturnih" Balkanaca i od "kulturnih" Evropljana. Po toj istoj podeli nekulturne Balkance obeležava vizantinizam, zbir beskonačnog reda svakojakih zala, a jugoslovenske Evropljane ili zapadnjake krasi sav sjaj rimskog humanizma i sve blagodati zapadnoevropske civilizacije. Ovo učenje o podeli našeg naroda na dva sveta nije novo. Ono doduše menja svoje oblike i opseg svoje sadržine, ali ostaje u suštini uvek isto za poslednjih stotinu godina. Nekoliko godina pred Veliki rat, prema pisanju učenih sarajevskih jezuita delilo je Jugoslovene "na kulturne pripadnike rimske crkve i nekulturnu stoku pastira šizmatika..."

Foto Privatna arhiva
Kada je na predlog Ratka Parežanina, uticajnog diplomate i novinara, kralj Aleksandar Karađorđević 1934. osnovao u Beogradu Balkanski institut, profesor Budimir je postao njegov pokretački duh. U programu pod imenom Balkanska sudbina on upozorava: "Svako ludo trčkaranje za Evropom, svako nekritičko imitiranje Evrope, kako se to često praktikovalo na Balkanu, isključuje preporod balkanskih naroda i vaskrs balkanskog duha, jer se i jedno i drugo može ostvariti u prvom redu savremenom saradnjom balkanskog čoveka, balkanskih naroda i balkanskih država."
Priča o Balkanu je lepo zvučala, ali se pričala samo u Beogradu. Vlasti obe Jugoslavije, i monarhističke i komunističke, vešto su koristile briljantne srpske umove za stvaranje atmosfere u kojoj su "Srbi kao narod bili demobilisani, a svi ostali mobilisani", kako je u predvečerje Drugog svetskog rata definisao Slobodan Jovanović, razočarani Jugosloven koji se vratio srpskom identitetu.
Milan Budimir je i tada verovao u Balkan, ali je smatrao da ga može spasti samo neki novi Sveti Sava. O tome je u januaru 1941. besedio na Svetosavskoj zabavi društva "Prosvjeta" u Bijeljini: "Mi Balkanci možemo biti ponosni što se u našem dijelu hrišćanskog svijeta digao prvi glas za narodnu crkvu. Tako je i u tom pogledu Balkan izmakao ispred Evrope i pretekao sve potonje pokušaje na Zapadu da se stvori takav oblik hrišćanske prosvjete koji će potpuno srasti sa narodnom i državnom cjelinom.
Svetosavlje je stoga gotovo za sav Zapad i dan-danas nedostižan ideal. Sveti Sava je svojim mudrim junaštvom učinio dvoje: stvorio je narodnu samosvojnu crkvu i udario temelje zajednice između naroda srpskog, države srpske i crkve srpske. Ovo herojsko djelo ostvareno je na najtežem mjestu svjetskom, na razbojištu između Rima i Carigrada, na međi Istoka i Zapada..." Jugoslovenski mesija se nije pojavio, a mnoge članove Budimirove porodice u NDH su pobili južnoslovenska braća Hrvati.
Posle Drugog svetskog rata obnovljena je zajednička država, a kod profesora Budimira su se probudili stari ideali. On ponovo predaje, govori i piše kao idealista-levičar, vernik Jugoslavije, čak u starim civilizacijama Balkana pronalazi korene Oktobarske revolucije i pravednog socijalističkog društva. Stari filolog svetskog glasa ostao je ukras Brozovog režima sve dok jedinstvena Jugoslavija ustavnim amandmanima početkom sedamdesetih nije pretvorena u konfederaciju. Akademik Budimir posle toga postaje "legitimna meta" i kada je 1972. objavljen njegov, u suštini projugoslovenski, rad "Srpska rapsodija Filipa Višnjića", pokreće se strahovita politička hajka protiv osamdesetogodišnjeg naučnika. Njegovo zdravstveno stanje se pogoršava i posle duže bolesti umire 1975, a kao politički nepodoban akademik ne dobija ni komemoraciju. Zato je knjiga "Mi Balkanci" izuzetno svedočanstvo ne samo o Milanu Budimiru, već o zabludama srpskih intelektualaca 19. i 20. veka koje su, zajedno sa katastrofalnim posledicama iz tog vremena, uspešno prenesene i u treći milenijum.
Preporučujemo

PREZIRAO SVOJ MUZEJ: Zašto se Andriću nije dopala postavka o njemu u Travniku
12. 06. 2022. u 13:30

OSUĐEN NA TEŽAK ŽIVOT: Objavljen autobiografski roman "Vidno polje" Gorana Babića
25. 05. 2022. u 10:25

ŠPANIJA PROGLASILA VANREDNO STANjE
MINISTARSTVO unutrašnjih poslova Španije proglasilo je vanredno stanje nakon današnjeg nestanka struje.
28. 04. 2025. u 21:32

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

NE MOŽE DA SAKRIJE TUGU: Darko Lazić potpuno slomljen, javno se oglasio (FOTO)
PEVAČ se prisetio svog pokojnog oca...
28. 04. 2025. u 19:35
Komentari (0)