POGLED KA INDIJI: Prilozi srpskoj književnoj istoriji
IMA u istoriji kulture tema koje na prvi pogled deluju marginalno, ali pažljivije čitanje otkriva da su kroz nekoliko generacija zaokupljale umove nemalog broja stvaralaca i mislilaca.

Foto Promo
Takva je i slika Indije među srpskim piscima. Naizgled manje uticajna od francuske, nemačke ili ruske kulture, indijska je od 19. v. pa sve do danas fascinirala srpske književnike i intelektualce. Kada se sistematski i hronološki pogledaju njihovi tekstovi o Indiji otkriva se nedovoljno poznata priča o velikoj ljubavi. U bivšoj Jugoslaviji je 1965. održan skup "Jugoslaveni i Indija" u Zagrebu, gde su tih godina osnivane indološke studije. U srpskoj naučnoj sredini takva istraživanja ostala su prepuštena entuzijazmu pojedinaca. Kad je o književnosti reč, pisalo se o nirvani kod Disa ili o putopisu Jelene Dimitrijević, ali ostalo je još toga nepročitanog i kod velikih pisaca, a kamoli u starim izdanjima i časopisima. Zbirni pogled na ovu imaginarnu i često idealizovanu Indiju može dati novu dimenziju slici srpske književnosti.
Takav pokušaj učinjen je 2019. kada je u Zadužbini Dositeja Obradovića održan okrugli sto "Indija i srpska književnost", prvi takav održan kod nas. Na njemu su učestvovali proučavaoci usmene književnosti, renesanse i književnosti 18. i 19. veka. Objavljena knjiga je zbornik radova s tog okupljanja. Zbornik otvaraju dva rada posvećena srpskoj epici i indijskim paralelama. Aleksandar Loma, koji se već dugo bavi "arheologijom" srpske junačke poezije, daje nove uvide o sličnostima "Mahabharate" i kosovske epike, ovog puta o cikličnom shvatanju vremena. Ova neobična sličnost objašnjava se poreklom iz mita, zajedničkim nasleđem praindoevropske starine koje se sačuvalo s jedne strane u srpskom, s druge u staroindijskom epskom pevanju. Lidija Delić piše o slici Indije kod srpskih pevača. Koliko god daleka, ova zemlja im nije bila nepoznata, barem po imenu.
Najpoznatija je "prokleta Inđija", ali nije to jedina njena slika koja se javlja kod guslara, kako rad otkriva. Slavko Petaković analizira čudesnu Indiju o kojoj se govori na početku Držićevog "Dunda Maroja". Naizgled je ova slika razumljiva u kontekstu geografskih otkrića tog doba, ali sadrži i nešto više, jedan utopijski prostor van realne geografije. Persida Lazarević di Đakomo pokazuje kako su do obrazovanih Srba početkom 19. v. stizale vesti iz svetske filologije o otkriću srodnosti evropskih jezika sa sanskritom, čime je ustanovljeno postojanje indoevropske jezičke porodice.
Podstaknut tim novostima, Pavle Solarić probao je da poveže poreklo Srba i Slovena sa Indijom. Milan Jovanović Morski, medicinar, dramski autor i putopisac bio je jedan od prvih Srba koji je stigao do Indije krajem 19. v. kao brodski lekar. Goran Maksimović analizira Jovanovićev putopis s Istoka u kom opisuje i boravak u Indiji, od odeće i pejzaža do običaja i politike. Morski je na svom putu radio akvarele i jedan od njih, "Selo kod Kalkute", na korici je zbornika. Putopisnim žanrom bavi se i Nađa Đurić koja se posvetila knjizi Božidara Karađorđevića. Mada je putopis nastao na francuskom, teško je ispisati ime Karađorđevića iz naše kulture kojoj je i sam hteo da pripada.
Pokazuje se kako je na knežev prikaz indijskih predela uticala savremena tehnika impresionizma. Autor ovog članka i urednik zbornika pisao je o slici koju su srpski intelektualci između dva rata imali o Gandiju. Dok je popularnost Rabindranata Tagora u to doba kod nas dovoljno poznata, prijem Gandijevih ideja ostao je neistražen. A uvid u članke otkriva političku podršku Gandiju kod nas i oduševljenje njim kao univerzalnom mesijanskom figurom. Interesantno je da je jednu od prvih doktorskih teza o Gandiju u svetu odbranio u Parizu komparatista Milan Marković. Neki srpski putnici Gandija su sreli i lično i pisali o tim susretima.
Ovo su prilozi kojima je svako iz jednog ugla doprineo široj povesti koja, na kraju krajeva, i nije toliko o Indiji, koliko o našoj kulturi. A mogao bi se zamisliti zbornik s istom temom, a s potpuno novim prilozima: o narodnim pripovetkama i indijskim paralelama, o srednjovekovnoj književnosti i njenim indijskim izvorima, o nizu pisaca dvadesetog veka, tako različitim kao što su Stevan Pešić i Čedomir Minderović, o kontrakulturi sedamdesetih koja kod nas deluje u vreme komunizma i nesvrstanih... No, sem doprinosa srpskoj književnoj istoriji, ovakav ili neki sličan zbornik može dati podstrek i nečem drugom - stvaranju srpske indologije kao institucionalne akademske discipline.
Preporučujemo

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)