STARA KUĆA SA NOVIM DUHOM: Za glavnog urednika Srpske književne zadruge izabran Nikola Marinković
OD kraja januara mesto glavnog urednika Srpske književne zadruge preuzeće Nikola Marinković (1988), kritičar i esejista mlađe generacije.

Foto M. Anđela
Do sada je, od 2009. godine, na toj dužnosti bio Dragan Lakićević (1954), pesnik i romansijer, koji je u SKZ bio od 1992. najpre kao urednik. Pre dve godine otišao je u penziju, ali mu je zbog redakcijskih potreba produžen mandat.
Odluku je doneo Upravni odbor SKZ, čiji predsednik Milo Lompar, za "Novosti", kaže:
- Svesni potrebe da se rad SKZ-a unapredi i promeni, u skladu sa novim okolnostima za književnost i knjigu uopšte, odlučili smo da na mesto glavnog urednika postavimo Nikolu Marinkovića. Afirmisan kao književni kritičar, kao proučavalac književnosti, sa dugogodišnjim uredničkim stažom, upoznat sa novim tehnologijama u predstavljanju knjiga, Nikola Marinković stoji na početku prelaznog razdoblja u SKZ. Ono treba da u našu kuću unese duh modernosti i očuva značenja tradicije, da ostane znak dostojanstva i starine i, istovremeno, postane adresa na kojoj svoja dela pronalaze i mladi i afirmisani pisci i naučnici.

Dragan Lakićević, Foto Z. Jovanović
Uz napomenu da mu je izuzetna čast i velika odgovornost što je izabran za glavnog urednika naše najstarije izdavačke kuće, Nikola Marinković, izjavio je za naš list:
- Srpska književna zadruga je do sada bila baštinik najvažnijih kulturnih tradicija našeg naroda u celini. U okvirima "Kola", "Savremenika", "Atlasa", "Male biblioteke" i drugih poznatih edicija stvarala se, to se slobodno može reći, istorija moderne srpske književnosti i tako treba da bude i u stoleću pred nama. Bez obzira na sve teorijske mistifikacije poslednjih decenija, i dalje čvrsto verujem da se umetnička vrednost ipak može prepoznati sa one strane svih ideoloških podela, što se nadam da će čitaoci videti i kroz nove naslove u poznatim koricama. Zato bih voleo, kada jednog dana budem podvlačio crtu kao moj časni prethodnik, da mogu da kažem da se poetički pluralitet srpske književnosti ogledao u Zadruginim izdanjima, a da se kroz njeno "Kolo" gradila velika priča o bogatom identitetu naše kulture.

Milo Lompar, Foto M. Anđela
Kao važan deo predstojećeg posla Marinković ističe komunikaciju sa mlađim generacijama:
- Navike čitalaca se vremenom, i sve brže menjaju, tako da će Srpska književna zadruga morati da pronađe način da se i njima obrati. Taj veliki zadatak, koji svi zajedno dugujemo vrednostima koje ova velika kuća zastupa i baštini, neće biti manje važan. U nestalnom i promenljivom svetu, Srpska književna zadruga biće sigurna luka i pouzdan vodič. Jer, u podlozi svih naših izbora koje donosimo kako u vezi sa sadašnjim tako i u vezi sa budućim istorijskim iskušenjima, kultura je uvek onaj činilac koji odnosi prevagu kod odlučivanja. Zato sam siguran da će ovo putovanje, započeto 1892. godine, trajati još dugo ispred nas - zaključuje novi glavni urednik SKZ.

Nikola Marinković, Foto Privatna arhiva
Ugledni kritičar i tumač
NA Filološkom fakultetu u Beogradu, na kome je zaposlen kao istraživač saradnik, Marinković završava doktorsku disertaciju iz srpske književnosti. Nepunu deceniju izvršni je urednik izdavačke kuće Catena mundi, gde je pripremio više od stotinu naslova i rukovodio kapitalnim izdavačkim projektima. Do sada je objavio više od 180 književih kritika, esejističkih i naučnih radova, priredio je dva zbornika, o srpskoj avangardi i Dostojevskom, kao i izabrane tekstove Branislava Nušića, Vladimira Dvornikovića i kralja Petra Prvog Karađorđevića. Bio je član mnogih uglednih književnih žirija, među kojima je i onaj koji odlučuje o nagradi "Meša Selimović", koju dodeljuju "Novosti".
Preporučujemo

VEČE SA MATIJOM: Sav prihod od ulaznica za bistu Skenderu Kulenoviću na Kalemegdanu
29. 12. 2023. u 13:35

MESEC NEZAVISNE SCENE: Od 15.januara do 15.februara na pozornici Bitef teatra
28. 12. 2023. u 18:38

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)