NJUJORK KAO SCENOGRAFIJA I GLAVNI LIK: Kultni američki romanopisac Pol Oster preminuo u Bruklinu
JEDAN od najznačajnijih američkih romansijera, pesnik, esejista, scenarista, reditelj i prevodilac, svestrani stvaralac koji se svojim postojanim društvenim angažmanom svrstao među uticajne kritičare stanja savremenog sveta - pre svega savremenog američkog društva.
Tanjug
Sve to je bio Pol Oster, koji je pre dva dana usled teške bolesti napustio ovaj svet, svet koji je voleo i kritikovao, svet o kakvom je pisao, i Njujork kakav je (o)živeo, Njujork koji će zauvek živeti, i biti najživlji, upravo u njegovim knjigama.
U svetu bez Ostera, nastaviće da žive i dela koje nam je ostavio, a mi ćemo na srpskom u izdanju "Geopoetike" nastaviti da čitamo romane kao što su "Levijatan", "Mesečeva palata", "Njujorška trilogija", "U zemlji poslednjih stvari", "Knjiga opsena", "Zimski dnevnik", "4321" na bezmalo 900 stranica i mnogi drugi, njegove memoarske knjige, knjigu eseja "Umetnost gladovanja", zbirku pesama "Iščezavanja"... Gledaćemo filmove, kultne baš poput njegovih knjiga, za koje je Oster napisao scenario ili ih i režirao: "Dim", "Modri u licu", "Pandorina kutija", "Unutrašnji život Martina Frosta".
Otišao je u 77. godini, ostvarivši pre toga u svakom smislu respektabilan opus - i u onom danas uobičajenom, izraženom u brojkama, 34 knjige prevedene na preko dvadeset jezika, milioni čitalaca... Ali još više u onom neuhvatljivom značenju, onom koje daje odgovore na pitanje šta to jednog pisca čini velikim, važnim, istinski voljenim... A sve to jeste bio Pol Oster, i to ostaje.
Pol Benjamin Oster rođen je u Njuarku, Nju Džerzi, u jevrejskoj porodici, diplomirao 1970. na Univerzitetu Kolumbija, nakon čega se preselio u Pariz gde je radio kao prevodilac francuske književnosti (i pisao), a potom se vratio u SAD. Premda rodom iz Nju Džersija, ostvaruje nerakidivu vezu sa pulsom svog usvojenog Njujorka, koji postaje ključni lik u njegovim delima - posebno Bruklin, gde se doselio 1980. godine, i gde je umro. Stilizovano, zagonetno, postmodernistički pristup, reči su koje se koriste ne bi li se opisala Osterova proza, zavodljive i upečatljive priče o ljudima, autsajderima, o očevima i sinovima, o slučajnim susretima, sudbinama, životima, i - gradu.
Tragedije
PRETHODNE godine, Oster je sa rođakom Spenserom Ostranderom objavio Bloodbath Nation, o nasilju vatrenim oružjem u Americi - Osterove reči pratile su crno-bele fotografije koje je Ostrander načinio na lokacijama 30 masovnih pucnjava.
Poslednjih godina i život pisca pratile su tragedije, tragična smrt male unuke, a potom i Polovog sina, oca devojčice. Oster nikada javno nije govorio o njihovim smrtima.
Oster je kao romanopisac i scenarista slavu stekao tokom osamdesetih godina, postavši jedan od prepoznatljivih njujorških pisaca svoje generacije, i od tada, decenijama, slovi pre svega za to - njujorškog pisca.
- Pol Oster je bio njujorški romanopisac tokom 1980-ih i 1990-ih, dok sam ja odrastala tamo, u vreme kada je veoma malo poznatih pisaca živelo u tom delu grada - zapisala je pesnikinja Megan O Rurk, koja je odrasla u Bruklinu, i dodala:
- Njegove knjige bile su na policama svih prijatelja mojih roditelja. Kao tinejdžeri, moji prijatelji i ja sa oduševljenjem smo čitali Osterova dela kako bismo osetili njegovu čudnovatost - taj dodir evropskog nadrealizma - i njegovu blizinu. Dugo pre nego što je Bruklin postao mesto gde je svaki romanopisac želeo kao da živi.
Njujorški, bruklinski, koliko god bili precizni i tačni, opisi su koji mogu da zavaraju neupućene, jer Osterova je slava bila sve drugo osim - lokalna, a ugled ovog pisca u Evropi možda je čak i nadilazio onaj koji je uživao u SAD.
"Prva stvar koju čujete dok čitate Ostera, bilo gde u svetu, je francuski jezik. Kao autor najprodavanijih knjiga u Francuskoj, Oster je rok zvezda u Parizu", davno je pisao jedan njujorški magazin.
Oster, koji je mladost proveo u Francuskoj baveći se prevodilačkim radom, postao je jedan od retkih Amerikanaca istinski, sa ljubavlju i poštovanjem, prihvaćenih u Francuskoj.
Preporučujemo
DžEJN OSTIN KAO „VELIKA SESTRA” MIR-JAM: Kako je jedna Engleskinja osvojila srpska srca
19. 02. 2026. u 16:49
LEPOTI JE POTREBNO DA TRAJE: Muzičar Dado Topić govorio u "Masterklasu":
18. 02. 2026. u 21:03
SVEČANO OTVARANjE IZLOŽBE „PEĆKA ŠKOLA – MESTO RAZVOJA, VEŠTINA I ZNANjA“
18. 02. 2026. u 16:58
SKANDAL! RAMA OBJAVIO SNIMAK RAZGOVORA SA TAČIJEM: "Srećna nezavisnost komadante, brate moj, grlim te mnogo i volim" (VIDEO)
PREMIJER Albanije Edi Rama objavio je snimak telefonskog razgovora sa bivšim vođom zločinačke OVK Hašimom Tačijem, koji se trenutno nalazi u pritvoru Specijalnog suda u Hagu, gde je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.
17. 02. 2026. u 20:01
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"MAMA, JA IMAM RAK": Slavica Đukić Dejanović o borbi za život sina jedinca - sam sebi dao dijagnozu
"DUŠAN JE sam sebi dao dijagnozu"
16. 02. 2026. u 19:12 >> 19:12
Komentari (0)