NJUJORK KAO SCENOGRAFIJA I GLAVNI LIK: Kultni američki romanopisac Pol Oster preminuo u Bruklinu

Marina Mirković

02. 05. 2024. u 16:59

JEDAN od najznačajnijih američkih romansijera, pesnik, esejista, scenarista, reditelj i prevodilac, svestrani stvaralac koji se svojim postojanim društvenim angažmanom svrstao među uticajne kritičare stanja savremenog sveta - pre svega savremenog američkog društva.

ЊУЈОРК КАО СЦЕНОГРАФИЈА И ГЛАВНИ ЛИК: Култни амерички романописац Пол Остер преминуо у Бруклину

Tanjug

Sve to je bio Pol Oster, koji je pre dva dana usled teške bolesti napustio ovaj svet, svet koji je voleo i kritikovao, svet o kakvom je pisao, i Njujork kakav je (o)živeo, Njujork koji će zauvek živeti, i biti najživlji, upravo u njegovim knjigama.

U svetu bez Ostera, nastaviće da žive i dela koje nam je ostavio, a mi ćemo na srpskom u izdanju "Geopoetike" nastaviti da čitamo romane kao što su "Levijatan", "Mesečeva palata", "Njujorška trilogija", "U zemlji poslednjih stvari", "Knjiga opsena", "Zimski dnevnik", "4321" na bezmalo 900 stranica i mnogi drugi, njegove memoarske knjige, knjigu eseja "Umetnost gladovanja", zbirku pesama "Iščezavanja"... Gledaćemo filmove, kultne baš poput njegovih knjiga, za koje je Oster napisao scenario ili ih i režirao: "Dim", "Modri u licu", "Pandorina kutija", "Unutrašnji život Martina Frosta".

Otišao je u 77. godini, ostvarivši pre toga u svakom smislu respektabilan opus - i u onom danas uobičajenom, izraženom u brojkama, 34 knjige prevedene na preko dvadeset jezika, milioni čitalaca... Ali još više u onom neuhvatljivom značenju, onom koje daje odgovore na pitanje šta to jednog pisca čini velikim, važnim, istinski voljenim... A sve to jeste bio Pol Oster, i to ostaje.

Pol Benjamin Oster rođen je u Njuarku, Nju Džerzi, u jevrejskoj porodici, diplomirao 1970. na Univerzitetu Kolumbija, nakon čega se preselio u Pariz gde je radio kao prevodilac francuske književnosti (i pisao), a potom se vratio u SAD. Premda rodom iz Nju Džersija, ostvaruje nerakidivu vezu sa pulsom svog usvojenog Njujorka, koji postaje ključni lik u njegovim delima - posebno Bruklin, gde se doselio 1980. godine, i gde je umro. Stilizovano, zagonetno, postmodernistički pristup, reči su koje se koriste ne bi li se opisala Osterova proza, zavodljive i upečatljive priče o ljudima, autsajderima, o očevima i sinovima, o slučajnim susretima, sudbinama, životima, i - gradu.

Tragedije

PRETHODNE godine, Oster je sa rođakom Spenserom Ostranderom objavio Bloodbath Nation, o nasilju vatrenim oružjem u Americi - Osterove reči pratile su crno-bele fotografije koje je Ostrander načinio na lokacijama 30 masovnih pucnjava.

Poslednjih godina i život pisca pratile su tragedije, tragična smrt male unuke, a potom i Polovog sina, oca devojčice. Oster nikada javno nije govorio o njihovim smrtima.

Oster je kao romanopisac i scenarista slavu stekao tokom osamdesetih godina, postavši jedan od prepoznatljivih njujorških pisaca svoje generacije, i od tada, decenijama, slovi pre svega za to - njujorškog pisca.

- Pol Oster je bio njujorški romanopisac tokom 1980-ih i 1990-ih, dok sam ja odrastala tamo, u vreme kada je veoma malo poznatih pisaca živelo u tom delu grada - zapisala je pesnikinja Megan O Rurk, koja je odrasla u Bruklinu, i dodala:

- Njegove knjige bile su na policama svih prijatelja mojih roditelja. Kao tinejdžeri, moji prijatelji i ja sa oduševljenjem smo čitali Osterova dela kako bismo osetili njegovu čudnovatost - taj dodir evropskog nadrealizma - i njegovu blizinu. Dugo pre nego što je Bruklin postao mesto gde je svaki romanopisac želeo kao da živi.

Njujorški, bruklinski, koliko god bili precizni i tačni, opisi su koji mogu da zavaraju neupućene, jer Osterova je slava bila sve drugo osim - lokalna, a ugled ovog pisca u Evropi možda je čak i nadilazio onaj koji je uživao u SAD.

"Prva stvar koju čujete dok čitate Ostera, bilo gde u svetu, je francuski jezik. Kao autor najprodavanijih knjiga u Francuskoj, Oster je rok zvezda u Parizu", davno je pisao jedan njujorški magazin.

Oster, koji je mladost proveo u Francuskoj baveći se prevodilačkim radom, postao je jedan od retkih Amerikanaca istinski, sa ljubavlju i poštovanjem, prihvaćenih u Francuskoj.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
Dolce Vita na obali Save: Stanovi na ovoj lokaciji su za one koji žive svoje snove

Dolce Vita na obali Save: Stanovi na ovoj lokaciji su za one koji žive svoje snove

Možete li da zamislite lepotu svakodnevice koja počinje na obali Save do koje stižete laganom šetnjom kroz jedinstvenu luksuznu pešačku zonu, a završava se ispijanjem vina na vašoj prostranoj terasi s pogledom na reku ili u vrhunskom restoranu do kog stižete peške? U istom danu ste s lakoćom obavili posao, odradili trening, uživali u kupovini novih komada garderobe najluksuznijih brendova u neposrednom komšiluku, a stigli ste i da sa decom provedete vreme u zelenilu, jer se sve što vam treba nalazi nadohvat ruke.

14. 05. 2024. u 10:00

Komentari (0)

KO JE ROBERT FICO: Čovek koji prkosi NATO-u i neće da prizna tzv. Kosovo