OSAMDESET GODINA SRPSKOG KULTURNOG DRUŠRTVA "PROSVJETA": Život uz progone i zabrane

"Prosvjeta" je bila i zabranjivana i oduzimali su joj imovinu, a danas je prioritet izgradnja kulturnog centra u Zagrebu.

Foto: N.B.

Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ u Hrvatskoj proslavlja osamdesetu godišnjicu postojanja, kao krovna kulturna organizacija Srba u Hrvatskoj, sa 2800 članova koji deluju u 58 pododbora. Od 18. novembra 1944. kada je osnovana u zgradi glinskog hotela Kasina počinje „Prosvjeta“ prolazi dugi put, često i dramatičan, pun neizvesnosti, da bi danas delovala u mnogo boljim uslovima kada se otvaraju brojni srpski kulturni centri u celoj zemlji. Istorija „Prosvjete“ zapravo pokazuje i istoriju Srba u Hrvatskoj, borbu za zašitu svog jezika i pisma, svoje imovine, da bi danas bio cilj dovršiti veliki projekt Srpskog kulturnog centra u samom centru Zagreba, kao mesta gde će i „Prosvjeta“ i mnoge druge srpske organizacije u Hrvatskoj moći predstaviti kulturno stvaralaštvo iz prošlosti i u današnjim vremenima.

„Kulturni centar u Zagrebu neće biti rezervisan samo za srpske organizacije, nego će biti mesto koje okuplja sve koji deluju u kulturi. Uostalom, „Prosvjeta“ je uvek bila otvorena svima, ne samo Srbima pa je to sada projekt današnje generacije koji će biti ostavljen novim, koje dolaze“, kaže dr. Duško Ljuština, potpredsednik „Prosvjete“.

„Sada kad je prošlo 80 godina od osnivanja, možemo reći da je "Prosvjeta" ispunila svoju misiju i zadatak da se brine o kulturi i obrazovanju, tradiciji Srba u Hrvatskoj, unatoč mnogim nepovoljnim okolnostima“, ističe drugi potpredsednik dr. Siniša Tatalović, podsećajući na sedamdesete godine prošlog veka kada je bila zabranjena i devedesete godine kada se obnavljao rad u nepovoljnim okolnostima. „Tih godina shvatili smo da je „Prosvjeta“ ne samo najstarija organizacija Srba u Hrvatskoj sa kontinuitetom, jasno uz prekid, nego i organizacija koja zbog tradicije i ukorijenjenosti u naš narod u Hrvatskoj ima šansu ne samo da se obnovi nego da se razvija kao jedna od centralnih organizacija naše zajednice“, kaže Tatalović. 

A istorija „Prosvjete“ pokazuje kroz na kakve su sve teškoće i prepreke prolazili Srbi u Hrvatskoj, posebno sedamdesetih i devedesetih godina prošlog veka. U vreme maspoka hrvatski nacionalisti upirali su prst u „Prosvjetu“, želeći prikazati da deluje na liniji srpskog nacionalizma, bili su „sumnjivi“ svi srpski intelektualci u Hrvatskoj koji su delovali u sklopu društva. Dramatičnu sudbinu „Prosvjeta“ je doživela i devedesetih godina, kada su mnoge članove prozivali da su „četnici“, a delatnost je bila zabranjena. Devedesetih godina prostorije „Prosvjete“ bile su na udaru napada molotovljevim koktelima, a tadašnji predsednik društva Dušan Starević iz Benkovca nije mogao učestvovati u donošenju odluka.

Tada se naravno nije spominjalo da je u vreme Drugog svetskog rata, pre nego što je „Prosvjeta“ osnovana, bio aktivan Srpski klub većnika ZAVNOH-a koji je Srbima obezbedio ravnopravnost i jednakost sa hrvatskim narodom. Prošlost je bila obrisana sunđerom, kao što je osnivanja izdavačke knjižare i formiranje Muzeja Srba u Hrvatskoj, biblioteke i arhiva. a Stanko Korać uredio je tih devedesetih godina Spomenicu Srpskog kulturnog društva, zbog koje vlast zabranjuje „Prosvjeti“.

I kada je izgledalo da „Prosvjeta“ koju su do tada vodili Rade Pribičević, Stanko Ćanica Opačić, Duško Brčić, Branislav Ćelap i drugi više neće delovati, obnovljena je 1992. i za predsednika je bio izabran Velimir Sekulić, ali sledi oduzimanje imovine. U vreme Slobodana Uzelca „Prosvjeta“ osniva brojne pododbore, a časopis „Prosvjeta“ je obnovljen 1994. godine. Od tada je raširena izdavačka delatnost, a društvo je bilo naročito angažovano na zaštiti kulturnog blaga i organizaciji obrazovanja na srpskom jeziku i ćirilici.

Dugo je trajala borba da se oduzeta imovina vrati, a nedavno je okončana pravna bitka za povrat zemljišta u Zagrebu gde je završena prva faza kulturnog centra, gde je i galerija „Prosvjete“. Izdavačka delatnost je vrlo razgranata pa je objavljeno nekoliko stotina naslova za što su između ostalih zaslužni Čedomir Višnjić, Siniša Tatalović, a u prošlosti i Milorad Novaković, Jovan Mirić i mnogi drugi. Od 1996. godine organizuje se i „Ljetna škola srpskog jezika i kulture za učenike osnovnih škola“. Uz časopis „Prosvjeta“ izlazi i „Bijela pčela“ namenjen učenicima iz redova srpske manjine, a štampan je i udžbenik srpskog jezika namenjen učenicima iz redova Srba u Hrvatskoj. Obnovljena je i centralna biblioteka Srba u Hrvatskoj, a SKD „Prosvjeta“ redovito obeležava dan svoga zaštitnika, sv. Save. Danas „Prosvjetu“ vodi Mile Radović, ali ima i veliku podršku politike, pre svega Srpskog narodnog veća na čijem je čelu Milorad Pupovac. Pododbori deluju u svim sredinama u Hrvatskoj, od Nove Gradiške do Bjelovara, od Vukovara do Skradina.

„Danas u okviru "Prosvjete" realizujemo niz programa i zajedno sa drugim srpskim organizacijama, posebno sa SNV-om, činimo snažnu bazu koja je sada tako dobro organizovana da garantuje da ćemo u budućnosti kao društvo i kao zajednica moći opstati na ovim prostorima razvijajući svoj identitet i programe prilagođene novom vremenu“, poručuje Siniša Tatalović. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije