POSVETA NAJPLEMENITIJOJ MEĐU PTICAMA: Čuveni balet Čajkovskog "Labudovo jezero" doživeo je prvi trijumf u Petrogradu
NAJPOZNATIJI balet na svetu "Labudovo jezero" Petra Iljiča Čajkovskog, premijerno postavljen u moskovskom Boljšom teatru nije se proslavio, ali je trijumfovao u februaru 1895. u Sankt Peterburgu, kada je prvi put izveden u celosti - pre 130 godina.

foto I.Marinković
Priča o princu Zingfridu i mladoj Odeti, koju je čarobnjak prokleo da živi kao beli labud i samo noću dobija ljudski oblik, Čajkovski je komponovao dve decenije ranije na zahtev Vladimira Petroviča Begičeva iz Boljšog teatra. Prvo izvođenje bilo je u Moskvi 4. marta 1877, u koreografiji Vaclava Reizingera, tadašnjeg baletmajstora teatra. Tek posle kompozitorove smrti balet u četiri čina stekao je slavu i postao osnova baletskog repertoara, nezaobilazan naslov na svim pozornicama sveta.
Za razliku od opere u kojoj je Čajkovski tražio živu, realnu dinamiku i psihološku istinu, smatrao je da balet predstavlja fantastika bajki. Svojim baletskim delima ("Labudovo jezero", "Uspavana lepotica", "Krcko Oraščić") produžio je liniju romantičarskog baleta i reformisao tradicionalne osnove žanra: koreografija je postala gipkija i raznovrsnija, a baletske predstave svežije, bogatije ritmom i plastičnom muzikom.

foto Vikipedija
Petar Iljič Čajkovski
Mnoge su teorije o poreklu priče o "Labudovom jezeru". Osmislili su je Vladimir Begičev (tadašnji direktor carskih teatara) i baletan Vasilij Geltzner, po nemačkoj bajci "Ukradeni veo". Ali, kako i u Rusiji postoji slična bajka ("Beli patak"), pretpostavlja se da je konačna verzija mešavina ove dve verzije. Treći čin zasniva se na legendi koja je, pretpostavlja se, inspirisala Braću Grim za bajku "Šest labudova", a neki savremenici se sećaju da je Čajkovski bio zainteresovan i za životnu priču bavarskog kralja Ludviga II, čiji je život, navodno, bio obeležen znakom labuda... Bilo kako bilo, kompozitor je duboko u sebi nosio zvuk narodne pesme, pa kad su mu neki kritičari zamerili da se oslanja na zapadnjačke elemente, oštro je odgovorio: "Ja strasno ljubim i volim sva ruska obeležja. Ja sam Rus u najpotpunijem smislu te reči!"
Čajkovski je balet napisao po narudžbini za honorar od 800 rubalja i uprkos činjenici da moskovska premijera nije doživela uspeh, balet se održao na repertoaru do 1883. i imao četrdesetak izvođenja.
Veliki kompozitor umro je tiho, jedne ledene noći 6. novembra 1893. godine, od posledica kolere u Petrogradu. Zvanična verzija kaže da se nekoliko dana ranije napio prljave vode iz Neve, ostavljajući za sobom zagonetku da li je to učinio iz lakomislenosti ili namerno, nesrećan i zasićen životom. Od kolere je umrla i njegova voljena majka koja ga je donela na svet 7. maja 1840. u malom mestu Kamsko - Votkinsk i usadila mu ljubav prema muzici. Koliko je Čajkovski obožavao majku, svedoči i podatak da je tokom školovanja u Petrogradu uvek sa sobom nosio pramen njene kose i maramicu sa monogramom...

foto Narodno pozorište u Beogradu
Dve godine posle kompozitorove smrti, 17. februara 1895. balet "Labudovo jezero" postavljen je u Petrogradu (Sankt Peterburgu) sa velikim uspehom u Marinskom teatru. Za ovo izvođenje koreografiju su uradili Marijus Petipa i Lav Ivanov, pa se većina današnjih izvođenja oslanja na njihovo delo. Tokom proteklih decenija u ulogama Odete proslavile su se mnoge velike balerine poput Ane Pavlove, Galine Uljanove, Tamare Tumanove, Vere Trefilove...
Najharizmatičnija među njima Ana Pavlova premijerno je odigrala ovu ulogu 22. decembra 1907. godine. Kritika je tada zabeležila: "Ako balerina može oponašati pokrete najplemenitije među pticama, onda je to postignuto: pred vama se nalazi labud!" Ubrzo je Pavlova stekla svetsku slavu, a njena poslednja stanica na životnom putu bio je Hag. Preminula je daleko od otadžbine i o smrti slavne balerine njen biograf je napisao:
"Oko pola noći otvorila je oči i s naporom podigla ruke, kao da se htela prekrstiti. U noći 23. januara 1931. Pavlova je preminula. Njene poslednje reči bile su:
- Spremite moj kostim Labuda..."

foto Narodno pozorište u Beogradu
Na svim našim scenama
NA repertoaru Narodnog pozorišta u Beogradu, trenutno je verzija "Labudovog jezera" premijerno izvedena 2. juna 2019. godine, u koreografiji i režiji Konstantina Kostjukova. Svako, pa i naredno izvođenje (27. februara) unapred je rasprodato.
Inače, prva inscenacija slavnog baleta u nacionalnom teatru odigrana je 1925. godine, u koreografiji Aleksandra Fortunata. Glavne uloge plesali su Jelena Poljakova, Nina Kirsanova i Aleksandar Fortunato. Do Drugog svetskog rata predstava je izvedena preko sto puta. Nina Kirsanova se potom, u svojoj redakciji, 1951. godine oslonila na verziju Fortunata. Glavne uloge tumačili su Jovanka Bjegojević, Vera Kostić i Branko Marković.
I velike internacionalne baletske zvezde Margot Fontejn i Maja Plisecka gostovale su u ovoj predstavi. Godine 1970. Dimitrije Parlić u saradnji sa Kžištofom Pankijevičem, scenografom i kostimografom iz Poljske, kreira svoju verziju "Labudovog jezera". Glavne uloge na premijeri igrali su Dušica Tomić, Lidija Pilipenko i Radomir Vučić.
Parlić je zadržao koreografsku celinu u drugom, antologijskom činu Lava Ivanova sa pojedinim koreografskim intervencijama, dok je prvi i treći čin kreirao sam. Na beogradskoj sceni "Labudovo jezero", u koreografiji Dimitrija Parlića, imalo je izuzetan uspeh. Odigrano je 277 puta. Reprizu su izvodili Višnja Đorđević i Borivoje Mladenović. Inače, u celokupnoj istoriji "Labudovog jezera" na beogradskoj sceni, verzija Dimitrija Parlića ostavila je najsnažniji umetnički utisak. Rekonstrukcija ovog dela 1998. dug je prema velikom srpskom koreografu Parliću, kao i znak velikih estetskih vrednosti.
Slavni balet u Narodnom pozorištu u novim koreografijama i premijernim obnovama postavljan je šest puta. Toliko ih je bilo i u Srpskom narodnom pozorištu (od 1960. godine), a svoje verzije imalo je i niško Pozorište lutaka (1980) i Pozorište za decu u Kragujevcu 2012. godine.

PUTIN OTKRIO ZASTRAŠUJUĆE DETALjE O "OREŠNIKU" Bojeva glava izdržava temperaturu kao na Suncu
RUSKI predsednik Vladimir Putin izjavio je da bojeve glave hipersoničnog sistema "orešnik" mogu da izdrže ekstremne temperature, uporedive sa temperaturom na površini Sunca.
21. 02. 2025. u 14:16

NOVINARIMA REKLA SAMO OVU REČENICU: Bivša gradonačelnica Niša sa lisicama na rukama sprovedena u zgradu UKP-a u Nišu (FOTO/VIDEO)
BIVŠA gradonačelnica Niša, Dragana Sotirovski, koja je danas privedena u velikoj akciji policije protiv korupcije, sa lisicama na rukama dovedena je u zgradu Uprave kriminalističke policije u Nišu.
21. 02. 2025. u 13:38

SUTRA SU VELIKE ZIMSKE ZADUŠNICE: Patrijarh Pavle jedno strogo zabranio
VELIKE ili Zimske Zadušnice, u narodu poznate i kao Otvorene, ove godine se obeležavaju 22. februara, kao dan sećanja na preminule uoči početka Vaskršnjeg posta.
21. 02. 2025. u 10:35
Komentari (0)