FENOMEN CARSTVA: Radivoj Radić i Kosta Nikolić o Vizantiji i caru Dušanu
DVE značajne knjige naših uglednih istoričara objavljene su u izdanju "Lagune": "Vizantijski svet" Radivoja Radića i "Harizma cara Dušana" Koste Nikolića.
Kapija u Nikeji, Foto B. Subašić
Radićeva knjiga govori o tome kako se živelo na vizantijskom selu i u gradu, kako su proslavljani praznici, kako su živeli mirjani, a kako duhovnici, šta se jelo i šta se pilo, kakvi su bili školstvo i obrazovanje...
Vizantija ili Vizantijsko carstvo, po autorovim rečima, uobičajeni je naziv za srednjovekovnu državu koja je postojala više od hiljadu godina. S obzirom na činjenicu da je njen zakonski i administrativni sistem zadržao mnoga rimska obeležja, može se smatrati nastavkom Rimskog carstva.
- U odnosu na antičko nasleđe Vizantija je s vremenom pretrpela značajne promene i postepeno je prerasla u hrišćansko carstvo i prevashodno državu u kojoj je govorni jezik grčki, na Balkanskom poluostrvu i istočnom Sredozemlju - navodi Radić.
- Vizantinci su sebe nazivali Romeji (Rimljani), a svoju državu "carstvo Romeja", pa se njen vladar do kraja postojanja carstva potpisivao formulom "u Hristu Bogu verni car (vasileus) i samodržac (autokrator) Romeja". Termini Vizantija i Vizantijsko carstvo zapravo su veštački i predstavljaju izum moderne nauke, a u vezi su sa drevnim gradom na evropskoj strani moreuza Bosfor, koji se nazivao Vizantion.
Dušanova zadužbina Sveti arhanđeli kod Prizrena, Foto B. Subašić
Na temeljima tog grada, piše autor u uvodu, Konstantin Veliki je u prvoj polovini IV veka podigao velelepni megalopolis i preimenovao ga u Konstantinopolj (Konstantinov grad).
Tako je termin Vizantija kao naziv za državu uveden u XVI veku, kada ona više nije ni postojala. Učinio je to Jeronim Volf (1516-1580), nemački klasičar i pionir vizantologije, koji je ispravno uočio da postoji jasna razlika između Rimskog carstva I, II i III veka i carstva IV i kasnijih stoleća.
- Za Vizantiju je izrečena ocena da predstavlja neponovljiv spoj rimskog državnog uređenja, grčke kulture i hrišćanstva. Tek prožimanjem ta tri elementa nastao je istorijski fenomen koji nazivamo vizantijska civilizacija. Vizantija je država koja nema svog istorijskog naslednika. Premda poseduju pojedine od pomenutih atributa, nisu to ni carska Rusija, ni moderna Grčka, niti bilo koja druga država - ističe Radić.
Kosta Nikolić, Foto Narodni muzej Kraljevo
Radivoj Radić, Foto P. Milošević
Knjiga Koste Nikolića donosi jedan novi, ali nesporno sveobuhvatan pogled na epohu kralja i cara Stefana Dušana. Veliki srpski srednjovekovni vladar, njegova uloga i mesto u istoriji, sagledani su i kroz prizmu proteklog vremena u okvirima svojevrsne "kulture pamćenja" u našoj sredini.
- Srpski narod ima dugu i lepu srednjovekovnu istoriju, tokom koje je razvoj države pod Nemanjićima sredinom XIV veka, za vreme Stefana Dušana, devetog vladara iz dinastije Nemanjića, omogućio proglašenje carstva i verovanje da će Srbi biti sposobni da zamene umornu Vizantiju i zaustave nadolazeće Turke. Razloga za takva očekivanja bilo je više: srpsko carstvo, koje se protezalo od severa Balkanskog poluostrva do Korintskog zaliva, raspolagalo je značajnim ekonomskim potencijalom i ideološkom baštinom Vizantije.
Stefan Dušan je od svojih predaka nasledio jaku državu, koja je sigurnim koracima koračala ka vrhuncu vojne i političke moći. Kapital stican tokom vladavine njegovog dede i oca omogućio mu je da Srbiju uzdigne u najjaču silu na Balkanu Stefan Dušan jasno je zacrtao ciljeve svoje vladavine: da nastavi putem svoga dede - Svetog kralja Milutina.
Od tog trenutka pa sve do smrti uvećavao je svoju državu, koja je upravo za njegovog vremena bila najveća u svojoj istoriji. Srbija se širila na račun Vizantije - sa zaposedanjem starih grčkih gradova i čitavih oblasti Stefan Dušan je preuzimao i vladarsku ideologiju vizantijskih careva (vasilevsa).
Foto promo
Foto promo
Sloveni, Arapi, Jermeni...
ZA Vizantijsko carstvo ne može se reći da predstavlja istoriju Grka u srednjem veku.
Naprotiv, reč je o državi koja je bila multinacionalna i kosmopolitska u pravom značenju tih izraza: naseljavali su je različiti narodi i brojne etničke grupacije. Prema jednom istraživanju vizantijskih aristokratskih porodica XI i XII stoleća, čak 25 odsto, to jest četvrtina, bila je stranog porekla - slovenskog, arapskog, jermenskog, latinskog.
Preporučujemo
CEO REGION NA JEDNOM MESTU: „Kovinski pozorišni susreti“ od 23. do 28. marta
13. 03. 2026. u 16:30
„GOSPODAR OLUJE“ U LOS ANĐELESU: Holivudsko-srpski igrani film premijerno prikazan u SAD
13. 03. 2026. u 14:43
HRVATI "VELIKI I JAKI" ŽALE SE CENTRALI NATO ZBOG SRPSKIH RAKETA: A ne smeta im vojni savez Zagreb-Tirana-Priština
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
12. 03. 2026. u 19:25
GORI AMERIČKI NOSAČ AVIONA: Hitno se oglasila Centralna komanda SAD
DANAS je na američkom nosaču aviona USS Gerald R. Ford (CVN-78) izbio požar, koji je u međuvremenu ugašen.
12. 03. 2026. u 16:38
IRANCI TVRDE - NETANJAHU JE UBIJEN: Šta se desilo Bibiju? Prvi put od početka rata i "Iranci izađite na ulice"
SPEKULACIJE o navodnoj smrti izraelskog premijera Benjamina Netanijahua pojavile su se juče na društvenim mrežama, a preneo ih je hebrejski veb-sajt iranske novinske agencije Tasnim. Šta se s njim dogodilo - odgovor je stigao dan kasnije. Živ je i zdrav i kako poručuje na prvoj konferenciji od početka rata - spreman je da borbe privede kraju.
12. 03. 2026. u 22:29 >> 22:37
Komentari (0)